Studijski plan i program redovnog studija | Ishodi učenja [PDF] | Dopusnica [PDF]

Studij sanitarnog inženjerstva proučava rješavanje javnozdravstvenih problema. U tu svrhu izrađen je program studija koji obuhvaća sve segmente ekosustava i čimbenike koji utječu  na zdravlje ljudi.

Razlozi i opravdanje za pokretanje studija temelje se na zakonskim propisima Republike Hrvatske: Zakon o sanitarnoj inspekciji, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakon o otrovima, Zakon o hrani. Po završetku studija studenti svoje mjesto nalaze u segmentima rada koje opisuju navedeni zakoni, a to su inspekcijske službe, rad u sastavu higijensko-epidemiološkog i mikrobiološkog tima, u laboratoriju za kemijsko i mikrobiološko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe, u laboratorijima za kemijsko i mikrobiološko ispitivanje svih vrsta voda, u laboratorijima za ispitivanje otpada, tla, zraka i ekotoksikologiju koristeći visoko sofisticiranu opremu te u jedinicama za sanitarnu tehniku, na DDD poslovima i sterilizacijskim jedinicama.

S obzirom na osposobljenost, svoje mjesto nalazi u: državnoj upravi – inspekcijske službe, javnozdravstvenom sektoru – Zavodi za javno zdravstvo, bolnice, turizam, privatni sektor – privatna DDD poduzeća i ugostiteljski objekti.

U Republici Hrvatskoj postoji sličan studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te na Visokoj zdravstvenoj školi u Ljubljani koji je u većini sadržaja usporediv s navedenim studijima. Nakon završetka studija studenti stječu jednake sposobnosti i vještine kao i mogućnost zaposlenjana na navedenim radnim mjestima.

Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Studij koji je obrazovao profil sanitarnih djelatnika, osnovan je još 1966. godine u Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare, pod nazivom viši sanitarni tehničar. U periodu od 1984. do 1996. godine sanitarni smjer Više medicinske škole je u sastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a viši sanitarni tehničari od 1988. godine stječu naziv sanitarni inženjeri. Od osnutka studija do 1988. godine studij je trajao dvije godine, a prva trogodišnja generacija upisuje se 1999. godine. Na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu do 2003. godine diplomirao je 931 sanitarni inženjer. Programi koji su se izvodili tijekom razvoja ovoga studija bili su temelj za nadogradnju današnjeg modernog, po europskim standardima usklađenog studija. Programi koji su se izvodili razvijali su se tijekom godina u skladu s potrebama struke, stoga je sadašnji program postao osnova za nadogradnju novog, modernog  i po europskim standardima usklađenog studija.

Opće informacije

Nositelj studija Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv Stručni studij Sanitarno inženjerstvo

Trajanje obrazovanja 3 godine (VI semestara)

Uvjeti upisa Završena srednja škola u trajanju od 4 godine i položen razredbeni ispit.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija  Baccalaureus sanitarnog inženjerstva, u skladu s budućim Zakonom o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima.

Opis zvanja i poslova

Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava koji su pokazali interes za njegovo pokretanje Interes za pokretanje ovog studija pokazali su i partneri izvan visokoškolskog sustava. Kao prioritetnog partnera, svakako treba navesti Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske koje je kao poslodavac u segmentu državne uprave zainteresirano za navedene kadrove. Jednako tako zainteresiran je i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je u svoje higijensko-epidemiološke timove predvidio i sanitarne djelatnike. Zavodi za javno zdravstvo, također predstavljaju važnog partnera zaineresiranog za izobrazbu navedenih kadrova i poslodavca koji predviđa najveći broj radnih mjesta sanitarnim djelatnicima. Približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, prehrambene industrije imaju obvezu praćenja i osiguravanja sustava kakvoće kako proizvodnje tako i finalnog proizvoda, pri čemu je sanitarni djelatnik ključna osoba u provedbi navedenih obveza. S obzirom na navedene poslove koje sanitarni djelatnik može obavljati svoje mjesto može naći u:

  1. državnoj upravi – sanitarna inspekcija – inspekcija zaštite okoliša
  2. javnozdrastvenom sektoru  a) zavodi za javno zdravstvo: – epidemiološke službe (higijensko epidemiološki odjeli, centri za zdravstveni odgoj, jedinice za DDD) – službe za mikrobiologiju (laboratoriji za mikrobiološka, virološka i parazitološka ispitivanja) – službe za zdravstvenu ekologiju (laboratoriji za mikrobiološku i kemijsku analizu namirnica i predmeta opće uporabe te pitkih, površinskih, podzemnih i otpadnih voda, voda za rekreaciju, laboratorijima za otpad, tlo, zrak i ekotoksikologiju, jedinicama za sanitarnu tehniku) – služba za socijalnu medicinu b) bolnicama  – jedinice za sterilizaciju – službe za provođenje sanitarnog nadzora u prostorijama za pripremu i čuvanje hrane c) turizmu – hotelska naselja (nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode u bazenima, mora na plažama, nadzor nad skladištenjem, pripremom i prometom namirnica, vodom za piće, uređajima za klimatizaciju, dispozicijom otpadnih tvari)
  3. privatnom sektoru   – privatna DDD poduzeća – poduzeća za pripremu hrane – privatni turistički objekti.

Ostale informacije

Mjesta održavanja nastave Zdravstveno veleučilište, zavodi Medicinskog i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zavodi za javno zdravstvo, higijensko-epidemiološki odjeli domova zdravlja, odjeli sanitarne inspekcije, poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju te zbrinjavanje krutog otpada.

Uvjeti i sredstva za održavanje nastave Učionice sa suvremenom nastavnom opremom, informatička oprema, knjižnica, opremljeni fizikalni, kemijski i mikrobiološki laboratoriji; oprema za analizu fizikalnih čimbenika okoliša (buka, vibracije, toplinski okoliš, rasvjeta, zračenja) i kemijskih čimbenika (u zraku, vodi, hrani, tlu te u biološkom materijalu).

Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa Uspješnost izvođenja programa prati se putem skala procjene pomoću kojih studenti procjenjuju korisnost izlaganja sadržaja, pripremljenost nastavnika za nastavu, jasnoću izlaganja i količinu novih sadržaja.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvaren 55 ECTS bod postignut iz kolegija prve godine.

Za upis u treću godinu studija na potrebno je imati ostvareno 113 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Dio kolegija s druge godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 35 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija.

Dio kolegija s treće godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 95 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Za upis dijela kolegija s treće godine studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Vrh stranice