Studijski plan i program (redovni) | Studijski plan i program (izvanredni)

Ishodi učenja| Dopusnica [PDF]

Suvremeni razvoj znanosti i pratećih disciplina, visoke tehnologije, veliki prirast stanovnika u gradovima i opća migracija stanovništva uvelike su utjecali na način života suvremenog čovjeka. Opterećenja koja se zbog toga postavljaju pred pojedince, obitelji i čitave zajednice odražavaju se na zdravlje i zdravstveno stanje, te ustroj zdravstvenog sustava.  U prijelaznim godinama trećeg tisućljeća na listama najčešćih bolesti prevladavaju kronične nezarazne bolesti, maligne bolesti, traumatizam, ali primijećen je i porast novih zaraznih bolesti. U procesima liječenja i zdravstvene njege uvedeni su visoki tehnološki standardi. Utvrđeno je da tehnologizacija, a u ovom slučaju i medikalizacija često dovode do dehumanizacije, što je duboko ukorijenjena značajka  zdravstvene zaštite visoko razvijenih zemalja.

Kao protuteža, posljednjih desetljeća javlja se pokret usmjeren na zdravlje i njegovo unapređenje čiji je pokretač Svjetska zdravstvena organizacija. Bitne odrednice projekta “Zdravlje za sve do 2010. godine” su unapređenje i očuvanje zdravlja kroz znanje, slobodno odlučivanje i odgovornost, te osiguravanje kvalitete življenja u zdravlju i bolesti (WHO – European Health 21 – WHO Regional Committee for Europe, Copenhagen, 1998.). Jedna od najvažnijih preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je i ostvarenje Cilja 18 – Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu.  Do 2010. godine, sve zemlje članice Europske unije trebaju osigurati da svi zdravstveni radnici u sustavu zdravstva, ali i u drugim srodnim područjima, posjeduju odgovarajuća znanja, stavove i sposobnosti sa svrhom očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Kako je naglasak stavljen na sustavno obrazovanje svih profila zdravstvenih radnika, Minhenskom deklaracijom (SZO, 2000.) su postavljene odrednice budućeg obrazovanja medicinskih sestara. Rukovodeći se načelima Minhenske deklaracije da školski programi moraju biti usklađeni s potrebama struke i da moraju biti podvrgnuti kontroli kvalitete i evaluaciji, vidljivo je da su u sustavu obrazovanja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj potrebne promjene.

Predstojeća reforma zdravstva predviđa: kategorizaciju bolnica, kategorizaciju odjela, zdravstvene standarde, različite vrste zdravstvenog osiguranja i sl., što će zahtijevati i bitno drugačije profesionalne profile medicinskih sestara. Prema preporukama i standardima Svjetske zdravstvene organizacije i Europske zajednice, na svim razinama zdravstvene zaštite potrebne su stručne i obrazovane medicinske sestre. U skladu s tim hrvatsko zdravstvo treba medicinske sestre koje će vladati elementarnim znanjima i vještinama zdravstvene njege, ali i visokoobrazovane medicinske sestre za područje upravljanja i rukovođenja, javnog zdravstva i školovanja (samoreprodukcija). Otvara se niz mogućnosti školovanja ili usmjerenja, posebice kad je riječ o složenim ili najsloženijim specijalizacijama na području zdravstvene njege. Programi školovanja, kao i razvoj sestrinstva kao profesije, moraju biti usklađeni sa svjetskim standardima.

Opće informacije

Nositelj studija Zdravstveno veleučilište u Zagrebu Naziv studija i stručni naziv Studij sestrinstva Trajanje obrazovanja 3 godine (VI semestara) Uvjeti upisa Završeni program četverogodišnje srednje škole i razredbeni ispit.

Opis zvanja i poslova

Opis zvanja i poslova Međunarodni savjet medicinskih sestara (ICN) definira medicinsku sestru kao osobu koja je završila program bazične opće izobrazbe za medicinske sestre, a nadležni organ države joj je (mu je) dozvolio obavljati zdravstvenu njegu. Međunarodna organizacija rada definirala je profesionalnu medicinsku sestru kao osobu koja je educirana i osposobljena za obavljanje visokosloženih i odgovornih funkcija i ovlaštena da ih obavlja. ILO, 1977. Zdravstvena njega (sestrinska skrb) je stručno područje rada medicinske sestre. ” Uloga medicinske sestre je pružanje pomoći pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju, oporavku ili mirnoj smrti, a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje.” V. Henderson, 1966. “Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje čovjekovih reakcija na aktualne i potencijalne zdravstvene probleme.” American Nurses Association, 1980. Međunarodni savjet sestara definira ovlasti medicinske sestre; medicinska sestra ovlaštena je:

  1. obavljati sve zadatke opće sestrinske prakse uključujući unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti i direktnu njegu oboljelih ili onesposobljenih ljudi svih uzrasta u zdravstvenim ustanovama i zajednici
  2. obavljati zdravstveno odgojne aktivnosti
  3. djelovati u potpunosti kao ravnopravan član zdravstvenog tima
  4. obavljati edukaciju i nadzor medicinskih sestara i pomoćnog osoblja za njegu
  5. biti uključena u istraživačke aktivnosti.

Po završetku studija diplomanti će biti pripremljeni za obavljanje sestrinske prakse jer će:

  • imati primjerena znanja iz bioloških i humanističkih znanosti, znanja o ljudskom rastu i razvoju, o konceptu zdravlja i unapređenja zdravlja, znanja iz patofiziologije različitih zdravstvenih problema, znanja o principima učenja i podučavanja, komunikaciji, kao i ostala relevantna znanja potrebna za obavljanje sestrinske prakse;
  • biti sposobni upozoriti na etičke dimenzije zdravstvene skrbi u kadrovskim propustima, nepostojanje politike skrbi, povredu pacijentovih prava, nedostatnosti opreme, lijekova i sl., koja uključuju pravedno postupanje prema pacijentima u odnosu na druge
  • vladati vještinama sestrinske prakse kao što su: primjena procesa sestrinske skrbi, komunikacija sa štićenicima i članovima tima, vođenje sestrinske dokumentacije, osiguravanje sigurnosti i udobnosti štićenika, primjena principa podučavanja i učenja, organiziranje sestrinske skrbi za različite pacijente, primjenjivanje principa donošenja odluka, kritičkog mišljenja i rješavanja problema, primjena principa “socijalne pravde”, sudjelovanje u provođenju dijagnostičkih i terapijskih postupaka; sagledavanje cjelokupne pacijentove situacije (obiteljske, psihološke, duhovne, socijalne) vezane uz skrb za pacijenta.
  • imati usvojeno profesionalno ponašanje koje se očituje: pridržavanjem zadataka i primjenom onih intervencija za koje je ovlaštena, prepoznavanjem vlastitih potreba za nastavak učenja, sposobnošću funkcioniranja kao odgovoran član zdravstvenog tima, profesionalnim ponašanjem u odnosu na ostale suradnike, zaštitom interesa vlastite struke, prepoznavanjem i potrebom strukovnog udruživanja, prakticiranjem i unapređivanjem standarda sestrinske prakse.

Ciljevi obrazovanja

Po završetku studija diplomanti će imati usvojena znanja i vještine za obavljanje sestrinske prakse, te će biti sposobni:

  • raditi po načelima jedinstvene sestrinske skrbi poštujući individualnost štićenika, primjenjujući holistički pristup i partnerski odnos;
  • primijeniti proces sestrinske skrbi, tj. izvršiti procjenu potreba za zdravstvenom njegom, postaviti ciljeve i odrediti prioritete, planirati i implementirati adekvatne postupke (izvođenje), te evaluirati i po potrebi modificirati plan njege;
  • voditi sestrinsku dokumentaciju i ocijeniti rezultate;
  • organizirati sestrinsku skrb za različite korisnike u različitim zdravstvenim i socijalnim ustanovama kao i u njegovom domu i nadzirati njezino provođenje;
  • pratiti rast i razvoj čovjeka kroz sve životne cikluse i poduzimati aktivnosti koje doprinose unapređenju rasta i razvoja;
  • suvereno vladati znanjima i vještinama koje doprinose unapređenju zdravlja te poduzimati aktivnosti koje služe održavanju dobrog zdravlja i zaštiti od bolesti pojedinca, obitelji i zajednice;
  • procijeniti potrebe za edukacijom i primijeniti načela i tehnike podučavanja pojedinca, obitelji i zajednice;
  • primijeniti adekvatnu komunikaciju sa štićenicima, obiteljima, članovima tima i drugima;
  • brinuti se za održavanje zdrave i sigurne okoline u kojoj korisnik boravi i spriječiti sve rizike;
  • vladati znanjem i vještinama praćenja zdravstvenog stanja bolesnika i životno ugroženih i intervenirati sukladno ovlastima;
  • sudjelovati u planiranju i provođenju dijagnostičkih i terapijskih zahvata koji su ordinirani i provode se pod nadzorom liječnika;
  • uključiti se i djelovati u zdravstvenom timu na svim razinama zdravstvene zaštite, kao i surađivati u multidisciplinarnom timu;
  • rukovoditi timom zdravstvene njege, organizirati i rukovoditi sestrinskom službom na svim razinama zdravstvene zaštite;
  • razvijati profesionalan odnos i odgovornost, ponašati se sukladno zakonskim, moralnim i etičkim normama;
  • zalagati se za poboljšanje standarda sestrinske prakse;
  • prepoznati vlastite potrebe i mogućnosti daljnjeg učenja, pratiti srodne znanosti i znanja primjenjivati u struci, pratiti istraživanja u sestrinstvu i sudjelovati u njima;
  • sudjelovati u obrazovanju sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, a po potrebi i ostalih.

Ostale informacije

Mjesta održavanja nastave Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, Mlinarska 38, klinike, instituti i zavodi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, opće i specijalne bolnice i instituti te jedinice primarne zdravstvene zaštite, institucije socijalne skrbi. Uvjeti i sredstva za održavanje nastave Učionice s klasičnom i suvremenom audio-vizualnom opremom, kabinet opremljen multimedijskom i video opremom, TV sustav,učionica opremljena informatičkom opremom, knjižnica – informatičko središte, kabinet za zdravstvenu njegu s modelima za vježbanje, mikrobiološki laboratorij, klinički bolnički odjeli s opremom za provođenje zdravstvene njege, oprema patronažne medicinske sestre. Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa Kvaliteta izvođenja nastave ocjenjuje se na kraju školske godine, anonimnim upitnikom. Njime se ocjenjuju organizacija nastave, primjerenost sadržaja, kvaliteta rada nastavnika i dr. Kroz svaki predmet trajno se prati nazočnost studenata nastavi kao i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvaren 55 ECTS bod postignut iz kolegija prve godine. Za upis u treću godinu studija potrebno je imati ostvareno 113 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija. Dio kolegija s druge godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 35 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Dio kolegija s treće godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 95 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Za upis dijela kolegija s treće godine studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Vrh stranice