Studijski plan i program (redovni)Ishodi učenja [PDF] | Dopusnica [PDF]

Na pragu trećeg tisućljeća uz suvremeni razvoj znanosti i visoko sofisticiranu tehnologiju, razvoj medicinsko laboratorijske dijagnostike nezaobilazni je segment moderne medicine. Danas je gotovo nemoguće raditi bez tima u kojem jednu od bitnih karika ima upravo laboratorijska medicina kao bazična, polazna osnova u otkrivanju bolesti, liječenju i izlječenju bolesnika.

Naše vrijeme sugerira novi pristup zdravlju i zdravstvenoj politici kroz definiciju zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije: “Zdravlje stvaraju ljudi u prilikama svakodnevnog života, gdje uče, rade, igraju se i vole. Zdravlje se stvara brigom za samog sebe i za druge, osposobljenošću da se odlučuje i da se kontroliraju životne okolnosti, te osiguranjem života u takvom društvu, koje će omogućiti svim svojim članovima da postignu zdravlje. ” (Ottawa, 1986.)

Onoga trenutka kada se zdravlje pojedinca naruši u sustavu zdravstvene zaštite izuzetno je važna uloga inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike. Svojim kvalitetno izvedenim i svojim dobro interpretiranim pretragama pomoći će u stvaranju točno slike stanja pojedinca što pak omogućuje pravilno, najčešće uspješno liječenje.

Da bi sve navedeno bilo i ostvareno potrebno je educirati medicinsko-laboratorijskog inženjera prema programu redovnog studija u trajanju od najmanje tri godine, a podrazumijeva se prethodno dvanaestogodišnje obrazovanje.

Priloženi nastavni plan i program sastavili su članovi Povjerenstva za stručni studija inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike u sastavu: doc.dr.sc. Melita Nakić, prof.dr.sc. Gordana Mlinarić-Galinović, doc.dr.sc. Sven Seiwerth, Ljerka Slade-Šilović, med.lab.inž.

Opće informacije

Nositelj studija Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv Studij medicinsko laboratorijske dijagnostike

Trajanje obrazovanja 3 godine (VI semestara)

Uvjeti upisa Završeni program srednje škole i razredbeni ispit.

Opis zvanja i poslova

Studij laboratorijeske medicine predmnijeva naobrazbu zdravstvenog djelatnika sa stručnim znanjem koje mu omogućava rad na složenim analitičkim postupcima u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici i analitici. Da bi potonje bilo ostvarivo, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike mora posjedovati psihofizičke osobine koje uključuju normalno psihičko i fizičko zdravlje, dobar vid i razlikovanje boja, preciznost i urednost u radu. Budući da u svom radu dolaze u kontakt s bolesnim, traumatiziranim, nemoćnim, operiranim, i nekontaktibilnim osobama, posebno je naglašena karakteristika komunikativnosti i pozitivnog psihološkog pristupa pacijentu.

Preduvjet za rad u laboratoriju bilo koje vrste su obvezatno poznavanje stranog jezika (po mogućnosti engleskog), korištenje stručne literature, rad s računalom, pridržavanje pravila medicinske etike, praćenje i napredovanje u struci, uključivanje u istraživačke aktivnosti i prijenos znanja na mlađe suradnike. Po završetku studija diplomant će biti pripremljen za obavaljanje poslova:

  • oraganizacije uzimanja, transporta i pohrane biološkog materijala
  • organizacije poslova iz područja redovnog radnog programa na analizama biološkog materijala, usmjeravanjem i kontrolom rada zdravstvenih tehničara i inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike
  • održavanja i baždarenja nekih aparata uz primjenu principa kvalitete rada
  • izvođenja složenih pretraga iz svih područja laoratorijske medicine sa znanjem rukovanja jednostavnim i složenim aparatima koji rade na principu spektrofotometrije, fluorimetrije, polarimetrije, nefelometrije, turbidimetrije, denzitometrije, atomske apsorpcione spektrofotometrije, plinske kromatografije, elektroforeze
  • dokazivanja i određivanja supstrata, aktivnosti enzima, hormona, vitamina, lijekova
  • izrade hemograma (KKS, RDW,MCV, MCH, MCHC), određivanje broja leukocita, retikulocita, DKS, trombocita, PDW, tromokrita, MPV, te ostalih citokemijsko-hematoloških pretraga, uključujući i koagulacijske i transfuziološke pretrage
  • u specijalnim uvjetima – sterilan rad, strerilizacija, dekontaminacija
  • izolacije i dokaza bakterija, virusa, parasita i gljiva u svim segmentima dijagnostike
  • izrade histoloških, patohistoloških i citoloških preparata u svim njihovim fazama
  • u svim vrstama laboratorija u medicini, i u srodnim znanostima (veterina, biologija, farmaceutska industrija i sl.)

Iako je inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike član tima, on ipak mora biti sposoban raditi samostalno, u dežurstvima i smjenama, te potpuno kontrolirati kvalitetu svog rada.

Ostale informacije

Po završetku studija diplomanti će imati usvojena znanja i vještine za obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike te će tako biti sposobni:

  • raditi po načelima medicinske etike, poštujući međunarodne kodekse ponašanja u zdravstvu
  • savladati preduvjete rada u laboratoriju: organizacija u funkcioniranju laboratorija kao i povezanost sa ostalim odjelima, stručna terminologija, hijerarhija u zdravstvu, zakonske i gospodarske regulative, čuvanje aparature, komunikacija sa osobljem, a posebno s pacijentima, te izvršavanje svih poslova medicinsko-laboratorijskog inženjera u laboratorijskoj medicini kao i medicinsko laboratorijske dijagnostike kao djela sveukupne medicine.

Studij omogućuje stjecanje: 

  • teoretskog znanja
  • praktičnog znanja i umijeća u domeni stručne spreme

Studij pokriva sva područja laboratorijske dijagnostike – od onih najjednostavnijih primjenjivih u manjim, slabije opremljenim laboratorijima, do onih visoko diferenciranih, eksperimentalnih i strogo naučnih. Nakon završenog studija inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike trebao bi biti: 

  • osposobljen obavljati pretrage iz kliničke kemije, hematologije i transfuziologije, mikrobiologije, patologije, citologije, imunologije, biologije, genetike i svih ostalih područja koje je usvojio tijekom studija
  • rukovati svom potrebnom aparaturom
  • korektno sudjelovati u timskom radu
  • i što je najvažnije uvijek imati na umu pacijenta zbog kojeg i posjeduje stečena znanja

Mjesta održavanja nastave

Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, klinike, instituti i zavodi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, opće i specijalne bolnice i instituti uz primarno korištenje specifičnih laboratorija. Studij medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavu izvodi u:

  • Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu
  • Medicinskom fakultetu u Zagrebu u sljedećim zavodima:Zavodu za anatomiju, Zavodu za fiziologiju, Zavodu za histologiju, Zavodu za biologiju, Zavodu za patologiju i patološku anatomiju, Zavodu za farmakologiju, Zavodu za mikrobiologiju i Katedri za higijenu i socijalnu medicinu
  • Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu
  • Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu
  • Zavodu za kemiju
  • KBC-u Rebro – Zavod za laboratorijsku dijagnostiku
  • KBC-u Klinika za ženske bolesti i porode – dijagnostički laboratoriji
  • KBC-u Šalata – laboratoriji Zavoda
  • KB Dubrava – dijagnostički laboratoriji
  • KB Merkur – Zavod za kliničku kemiju i laboratoriji za hematologiju
  • Klinici za dječje bolesti Zagreb (KDBZ)
  • Klinici za tumore i slične bolesti
  • Klinici za dijabetes i slične bolesti “Vuk Vrhovac”
  • OB “Sveti Duh”
  • Bolnici za plućne bolesti “Joradanovac”

Nastava u obliku ljetne prakse održava se u županijskim bolnicama, općim i specijalnim bolnicama te domovima zdravlja, koji zato imaju uvjete predviđene programom ovog studija.

Uvjeti i sredstva za održavanje nastave Učionice s klasičnom i suvremenom audio-vizualnom opremom, kabinet opremljen multimedijskom i video opremom, TV sustav, informatička oprema s najviše dva studenta na jedno računalo, knjižnica – informatičko središte.

Zavod za anatomiju, praktikum za izvođenje nastave iz fizike, biologije, kemije, fiziologije, histologije, imunologije, hematologije, kliničke kemije, mikrobiologije i parasitologije, patologije, citologije s genetikom, farmakologije. Suvremeno opremljeni laboratoriji za provedbu svih dijagnostičkih postupaka kao i bolnički odjeli po zdravstvenim ustanovama.

Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadržaja predmeta, radu predavača i voditelja vježbi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i ostale dimenzije sadržaja. Administrativno se uspoređuje plan i njegovo izvršenje kao i broj studenata koji pohađaju predavanja i vježbe.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvaren 55 ECTS bod postignut iz kolegija prve godine. Za upis u treću godinu studija na potrebno je imati ostvareno 113 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija. Dio kolegija s druge godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 35 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Dio kolegija s treće godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 95 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Za upis dijela kolegija s treće godine studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Vrh stranice