Aktivno sudjelovanje na 20. Europskom kongresu antropologije

Jubilarni 20. Europski kongres antropologije održan je u organizaciji Europskog antropološkog društva (EAA), Instituta za antropologiju i Hrvatskog antropološkog društva u Zagrebu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u kolovozu 2016. godine. 

EAA (European Anthropological Association) je europsko udruženje antropologa osnovano 1976. godine u Zagrebu s ciljem unaprjeđenja i potpore razvoju antropologije u Europi. Udruženje okuplja pojedinačne znanstvenike – antropologe, ali i međusobno povezuje europske znanstvenike i znanstvene institucije koje se bave antropologijom u najširem, interdisciplinarnom smislu. Antropologija obuhvaća širok raspon disciplina (fizikalna i biološka antropologija, sociokulturna antropologija, arheologija, genetika, javno zdravstvo itd.), koje su kongresom obuhvatile raznolikost načina na koje znanstveno istraživanje može, je ili će tek biti korišteno za razumijevanje i nadilaženje društvenih procesa i rizika koje donose nove tehnologije, globalni gospodarski razvoj, promjena demografske strukture, utjecaja na zdravlje te povećane kompleksnost upravljanja suvremenim društvima.

Više od 200 znanstvenika iz gotovo svih europskih zemalja prisustvovalo je kongresu koji je bio organiziran kroz 10 zanimljivih tematskih sekcija (Human Evolution, Human Diversity, Growth and Development, Humans and Environment, Physiological Anthropology, Molecular Anthropology, Applied Anthropology, Linguistic Anthropology, Visual Anthropology, Anthropological Archaeology), 150 predavanja i rasprava, 70 poster-prezentacija, 3 plenarna i 4 posebna predavanja. Raspravljalo se o značajnoj ulozi europske antropologije u svijetu koji se mijenja.

Kongresu su uz mnogobrojne znanstvenike, prisustvovali i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, ravnatelj Instituta za antropologiju, doc. dr.sc. Saša Missoni,  a posebno treba istaknuti gosp. Svantea Pääba, koji je ravnatelj Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju, te jedan od osnivača paleogenetike kao znanstvene discipline, voditelj tima znanstvenika koji su u sklopu velikog međunarodnog projekta „Neanderthal genome project“ prvi uspjeli sekvencionirati genom Neandertalaca’. U svojim istraživanjima njegov je tim u velikoj mjeri koristio uzorke neandertalaca pronađene u Vindiji budući da su sadržavali ponajbolje očuvan DNA tih ljudskih predaka.

Također, među prisutnima bio je i prof. Struan Grant, profesor pedijatrije Medicinskog fakulteta Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji, koji je prvi otkrio gene povezane s osteoporozom i šećernom bolesti tipa 2., potom prof. Noel Cameron, profesor humane biologije na Sveučilištu Loughborough u Velikoj Britaniji, učenik i nasljednik legendarnog profesora Tannera čije se tablice koriste za procjenu i praćenje rasta i razvoja djece u čitavom svijetu.

Znanstvenu aktivnost u međunarodnom istraživačkom prostoru s preliminarnim rezultatima u području fizikalne antropologije, javnog zdravstva i fizioterapije prezentirala je dr.sc. Snježana Schuster sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, prihvaćenim radom autora: Schuster S., László O., Paja L., Racz A.: „A new approach to pathological changes of the human spine in physical anthropology“ s mađarskim istraživačima iz Sveučilišta u Szegedu i Laboratoriju za primijenjena istraživanja, Nacionalnog muzeja u Budimpešti.

Izvor slika: Institut za antropologiju

Poveži se

Pretplatite se na naš RSS kako biste bili u tijeku sa novostima!