Poštovane studentice i studenti studija Radiološke tehnologije,
Slobodan sam objaviti moju korespondenciju s jednim vašim kolegom jer mislim da je instruktivna i za vas korisna. Obratio mi se radiološki tehnolog koji je završio ovaj studij 2007. Godine te se zaposlio u Njemačkoj. Njegova opažanja i savjeti mogu vam biti korisni kako bi shvatili vrijednost vašeg studija, uočili njegove moguće slabosti te se predanim radom i učenjem pripremili na buduće zahtjeve svoje struke u Hrvatskoj i u zemljama Europe.
Prim. dr. Zoran Klanfar
Dobro vece postovani Prim.mr.sc. Klanfar,
prije svega da se pretstavim. Ja sam Zarko Zakaric, bio sam Vas student na Zdravstvenom veleucilistu u Zagrebu u periodu od 2004. do 2007. godine na studiju radioloske tehnologije. Odmah po zavrsetku studija sam odradio pripravnicki u Neuropsihijatrijskoj bolnici ” Dr. Ivan Barbot” u Popovaci te u veljaci 2009. polozio Drzavno-strucni ispit.Od ljeta 2010. zivim u Bremenu i zaposlen sam u “St. Josef StiftDelmenhorst”. Intenzivno se bavim kompjuteriziranom tomografijom temagnetskom rezonancijom ali i digitalnom radiografijom posebno napodrucju ortopedije i kirurgije. U spomenutom periodu sam sudjelovao na vise strucnih usavrsavanja za podrucje modernih radioloskih metoda pricemu prvenstveno mislim na CT i MR. Posebno bih izdvojio priliku da sudjelujem na usavrsavanju za MR kod “Siemens research center” Erlangen u ozujku 2012.godine. Osim aktivnosti koje su vezane za rukovanje spomenutim aparatima,stekao sam nova iskustva na podrucju informatike u radiologiji teprimjeni teleradioloskih sustava. Naime, bolnica u kojoj sam zaposlen je povezana sa radioloskom klinikom PIUS Oldenburg s kojom svakodnevno suradjujemo.
Izmedju ostalog, s Dr. Hermann Tapper sam se usavrsio u izvodjenjuintervencija na fasetnim zglobovima te perifernim zivcima u podrucjucervikalne te lumbalne kraljeznice kod pacijenata koji trpe dugotrajne bolove.
Obzirom na poznavanje situacije u Hrvatskoj kroz kontakte sa mladjimkolegama koji se jos skoluju ili su tek usli u profesionalni zivot, tekroz situaciju na trzistu literature za mlade kolege u RH, cini mi se da imznanje nije dovoljno raspolozivo.Stoga sam Vas mislio pitati, kao vodecu osobu za obrazovanje mojih mladihkolega, postoji li interes skole, struke, ili Vas osobno kao autoritetana tom podrucju za jednim materijalom koji bi priblizio nove radioloskemetode te posebno ulogu inzenjera medicinske radiologije u modernoj radiologiji sa detaljnim opisima protokola za izvodjenje pojedinih pretraga?
Ispricavam se na smetnji, ali odabrao sam Vas kao cijenjenu osobu od kojebih rado dobio odgovor.
Hvala
Srdacan pozdrav iz Bremena
Zarko Zakaric
Poštovani Žarko
Vaš me je e-mail dvostruko razveselio. Prvenstveno zbog Vašeg osobnog uspjeha a zatim kao svjedočanstvo stručnog potencijala naših diplomanata u radiološkoj struci zemalja Europe (konkretno Njemačke). Unatoč vrijednim (i poticajnim) opaskama da je nastavu na našem studiju potrebno još dodatno unaprijediti (u segmentu digitalnih dijagnostičkih metoda) ipak stječem dojam da su vaša bazična znanja bila dostatna za brzo i uspješno uključenje u njemačku radiološku praksu. Možda griješim, ali nadam se da je to vrijedna referenca za naš studijski program. U tome je prvi razlog zašto bi vaše pismo (uz dopuštenje) želio objaviti na WEB stranici našeg studija.
Drugi je razlog u Vašem isticanju potrebe poznavanja i suverenog vladanja informatičko- kompjutorskim znanjima što uključuje i telemedicinu. Ovako naglašene poruke često upućujem svojim studentima. Također je iz vašeg pisma razvidno je da bavljenje ovom strukom uključuje cijelo-životno obrazovanje i ulaganje golemog napora u samoeduciranje i praćenje napretka struke (u čemu Vi imate veliku pomoć svoje ustanove).
Vaša opaska o nedostatku prikladne literature je djelomično točna. Zadnjih nekoliko godina pojačanim tempom tiskamo udžbenike na hrvatskom jeziku (upravo su u tisku udžbenici za četiri kolegija), što je, naravno, vezano uz materijalne resurse (koji su oskudni). No, istovremeno svima treba biti jasno da radiološki tehnolog koji nije u stanju služiti se literaturom na stranom jeziku ima slabe šanse za stručno napredovanje, čak i u vlastitoj zemlji. To Vi, vjerujem najbolje razumijete.
Svaka Vaša stručna i savjetodavna pomoć studiju i mladim kolegama je dobrodošla. Vrlo sam Vam zahvalan da ovoj ponudi. Predlažem da preko udruge studenata organiziramo Vaš susret sa zainteresiranim studentima kojima bi prilikom jednog od Vaših boravaka u Hrvatskoj mogli održati revijalno predavanje o Vašem profesionalnom iskustvu i gledanju na zahtjeve struke u Njemačkoj.
Vaša dobrodušnost i plemenita ponuda kao i elegantan stil komuniciranja vrlo su me obradovali. Primite izraze moje podrške i dobrih želja u stručnom radu. Srdačno Vaš
Prim. dr. Zoran Klanfar
Postovani Prim.mr.sc. Klanfar,
moram istaknuti zadovoljstvo Vasim javljanjem, iskreno se nisam previsenadao da cu uopce proizvesti neku jeku svojim javljanjem ali ipak jesam.
Osjetio sam potrebu da se javim i ponudim jednu malo drukciju perspektivu nase struke. Nije mi bila namjera da kritiziram nas obrazovni sustav nego da ga malo dopunimo, barem mi koji se bavimo radiologijom, jer na svesrdnu pomoc drzave ili inih institucija vjerojatno tesko mozemo racunati. Vazno je znati da je spomenuti obrazovni program kod nas u Hrvatskoj ipak studij i drukcije je koncipiran nego u Njemackoj. U njemackoj je to jedan obrazovni program na nivou srednje skole u Hrvatskoj. Na toj razini, mora se priznati, i Njemci pedantno obrazuju svoje kadrove ali u “fahidiotskom” stilu. Njemacki ce tehnolog od prvog radnog dana savrseno baratati uredjajem, ali po mom osobnom sudu, bez mnogo razumijevanja sta uopce radi.
Dok ce hrvatski tehnolog sa malo soli u glavi samo prvih dva ili tri mjeseca malo prepisivati od Njemca, ali nakon tog pocetnog perioda ce ako je iole zainteresiran za struku otici nekoliko koraka dalje. To proizlazi iz cinjenice da je u Hrvatskoj to ipak studij i da se ipak znanje dobija od predavaca koji su, ako ne bas svi, ali vecinom predavaci sa znanstvenom
titulom. To je ono sto sam i ja osobno u Zagrebu pokupio relativno jeftino i tu razinu definitivno treba zadrzati.
Segment radiologije koji bih ja osobno volio vidjeti u daleko dubljem izdanju nego sto je to bilo proteklih godina jesu definitivno moderne dijagnosticke metode kao CT i MR.Naravno da prakticno ne postoji osnova da se usporedjuje Hrvatsku s Njemackom, pogotovo ne na financijskom polju i broju CT i MR uredjaja po kvadratnom kilometru ili broju radnih mjesta koja ce ponuditi mladom tehnologu da se malo podrobnije pozabavi tim metodama, ali bi bilo vazno ponuditi kolegama koji dolaze jednu lepezu pretraga koje se danas izvode. I
to iz obje perspektive, lijecnicke i nase, tehnoloske.
To smatram vaznim jer osobno imam saznanja sto moderna radiologija od mladog tehnologa zahtijeva. Sjecam se ja i Vas i vasih apela da informatika ulazi u struku, da trebate informaticare, a ne “tetke iz mlinarske” ako se dobro sjecam. Nasmijem se i danas kad mi padne na pamet.
Znaci, mladi tehnolog mora baratati sa RIS-om i PACS-om jer tu smo autoritet mi, ne lijecnici nego mi. Svakodnevno nailazimo na situacije da lijecnik od nas treba savjet. Nadalje, 3D obrada snimke, svi modeli 3D rekonstrukcija su apsolutno nase polje, lijecnik samo narucuje koju ravninu treba, ponekad su to sasvim atipicne ravnine. Za takvu suradnju je naravno
anatomija vazan preduvjet. I tu je hrvatski obrazovni sustav osjetno bolji, opcenito medicinski dio studija je u Hrvatskoj daleko jaci. Ako je tehnolog u ta dva segmenta jak, a to hrvatski tehnolozi jesu, onda ce veoma brzo kvalitetno baratati i MR uredjajima kod kojih pretrage nisu standizirane do besvijesti vec postoji diferencijacija svake pojedine uputne dijagnoze gdje kvalitetan tehnolog sam moze odrediti koju ce sekvencu primjeniti. Cisto za primjer, kvalitetan tehnolog ce napraviti volume rendering za impresijsku frakturu frontalne kosti. Ta ce kvaliteta biti bez puno price nagradjena novcem. Trziste trazi kvalitetnije. Upravo te sitnice koje cine razliku na trzistu rada u radiologiji bih rado vidio kod svojih kolega iz Zagreba. Uz
malo korekcije odnosno dopune znanja nasih studenata, u EU bi mogli prakticno biti brand jer bi objektivno bili jako dobri. Znaci aludiram na operativna znanja i vjestine kojima radiologu mozemo bitno olaksati posao.
Uz to je odlicno kad tehnolog i u internoj medicini te neurologiji nije outsider. Tu smo takdjer bitno jaci od Njemaca. I za kraj, jezici. Sjedenje kod Rezica ili gospodje sto je predavala
Njemacki, namjerno kazem tako bez respekta, nije samo sjedenje tamo da se dobije potpis vec jos jedna razlika za trziste rada, a nasi studenti ali ponekad i predavaci to shvacaju sasvim neozbiljno. Sutra cemo biti u EU, vrata se otvaraju, zelim maldim studentima uspjesnu
borbu.
A sto se mene osobno tice, svako moje slovo smijete objaviti na stranicama skole, dapace. Jos bih se ponio gentlemenski i ponudio vam materijale koje bih djelomicno napravio sam, ali i prijevode njemacke i engleske literature u svrhu poboljsanja obrazovanja.
Srdacan pozdrav iz Bremena
Zarko Zakaric
