Studijski plan i programDopusnica [PDF]

Prema preporukama i standardima Svjetske zdravstvene organizacije i Europske zajednice, na svim razinama zdravstvene zaštite potrebne su stručne i obrazovane medicinske sestre (Education Strategy for Nurses and Midwives / WHO,2003.)

Međunarodna udruga medicinskih sestara ( ICN / 1987.;1992), te Europski komitet za sestrinstvo (European Commision’s Advisory Committee on Nursing; 1994.; European Directives 89/48 CEE i 92/51 / EEC) su preporučile da se medicinske sestre u svojoj edukaciji usmjeravaju na uža specijalistička područja u kojma će moći produbiti svoja teoretska i praktična znanja usmjerena ka pružanju što kvalitetnije zdravstvene njege u zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba.
U skladu s tim hrvatsko zdravstvo ne treba samo obrazovane medicinske sestre koje će vladati osnovnim znanjima i vještinama opće zdravstvene njege, već određeni broj medicinskih sestara koje će imati posebna znanja u posebnim područjima zdravstvene njege.

Jedno od vrlo važnih područja zdravstvene njege koja zahtjevaju posebna stručna znanja je i zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Produžetak godina života, ekonomski i socijalni uvjeti zanačajno utječu na porast broja psihijatrijskih oboljenja, te je potrebno povećati razinu obrazovanja zdravstvenih radnika (WHO, 1998). Živimo u vremenu brzih promjena, izmijenjenog i ubrzanog ritma života, psihičkih napetosti i nezadovoljstava koja u sprezi s nesuglasicama i sukobima, neuspjesima, raznim tragedijama i gubicima dovode do teške patnje i osjećaja besperspektivnosti; sve to može se odraziti na mentalno zdravlje pojedinca i zajednice. Kvaliteta ljudskog života godinama se određivala dužinom životnog vijeka ili prosječnim trajanjem života stanovnika pojedinog područja. Od 1998. godine, prema preporukama SZO, uvodi se novi standard za mjerenje kvalitete života (disability adjusted life years), odnosno kvaliteta života određuje se prema vrstama bolesti koje oduzimaju najveći broj godina u populaciji radno sposobnog stanovništva. Na popisu deset oboljenja koja imaju bitan utjecaj na radne sposobnosti pet je mentalnih, a najviše mjesto među njima zauzimaju depresija i alkoholizam.

U većini zemalja svijeta mentalni poremećaji najčešće se ne priznaju kao izvor patnje, pa i uzrok smrti. Procjenjuje se da svake godine u svijetu 3 – 4 milijuna ljudi umire samo od malarije, što je alarmantan podatak, no isto ih toliko počini i samoubojstvo. Naime, svakih pedeset sekundi negdje u svijetu netko «digne ruku na sebe», ali se o takvoj vrsti smrti rijetko govori. Stoga je Odjel za mentalno zdravlje pri SZO 1997. godine pokrenuo poseban program čiji je cilj upozoriti na utjecaj mentalnih poremećaja koji su sve rasprostranjeniji s posljedicama jednako pogubnim kao kod organskih oboljenja. Ciljevi programa su pružanje pomoći u razvoju i potpori mentalnom zdravlju, ljudskim pravima i legislativi, pri čemu se naglašava koncept mentalnog zdravlja u zajednici, gdje svaki član zajednice pridonosi uključivanju osobe s mentalnim poremećajem među druge članove društva. W. Rutz, savjetnik za mentalno zdravlje SZO, smatra kao je «mentalna bolest odraz poremećaja u zajednici i zajednica mora biti uključena u njezino rješavanje». Isti autor smatra da je cijena zdravlja, odnosno bolesti, onih koji su bolesni i koji će umrijeti mnogo veća nego što se to može danas predvidjeti. Neki proračuni pokazuju (SZO) da je čak do 40 posto svih troškova za zdravlje vezano uz stres, depresiju i druge mentalne poremećaje.

U našoj zemlji također se pridaje sve veća pozornost problemima mentalnog zdravlja i bolesti. U prilog tome govore i zakonska rješenja koja se odnose na osobe s psihičkim problemima (Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, 1997.) i svijest o potrebi osnivanja zavoda za mentalno zdravlje (Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, 2003.).

Navedene činjenice predstavljaju jedan od razloga za pokretanje izrade plana i programa stručnog specijalističkog sestrinskog studija.
Program je usmjeren na edukaciju medicinskih sestara iz područja zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika, koje će biti osposobljena za cjelovitu brigu o psihijatrijskim bolesnicima, a u okviru propisanih kompetencija.

Opće informacije

Nositelj studija
Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv
Specijalistički diplomski stručni studij – Psihijatrijsko sestrinstvo

Trajanje obrazovanja
2 godine ( IV semestra )

Uvjeti upisa

Završen stručni studij sestrinstva u trajanju od 3 godine ili završen dvogodišnji stručni studij sestrinstva i odgovarajući studij u trajanju 4 godine ili završen stručni studij sestrinstva u trajanju od 2 godine uz polaganje razlikovnih sadržaja. Položen stručni ispit. 

Opis zvanja i poslova

Opis zvanja i poslova

Po završetku studija, polaznici će biti pripremljeni za obavljanje sestrinske prakse u području zdravstvene njege, jer će:

  • posjedovati  specifična znanja iz suvremene organizacije psihijatrijske službe; osnova različitih pristupa u psihijatriji, psihopatologije duševnih poremećaja i oboljenja, epidemiologije duševnih  bolesti , te faktora utjecaja na njihov nastanak; načina spriječavanja ili suzbijanja poremećaja i duševnih oboljenja; društveno pravnog statusa duševnih  bolesnika i njihovih prava
  • posjedovati specifična znanja iz kliničkih područja psihijatrije:
  • duševnih poremećaja organskog podrijetla; mentalnih i bihevioralnih poremećaja kao posljedice uporabe psihoaktivnih tvari; shizofrenije, shizotipnih i drugih sumanutih poremećaja, afektivnih poremećaja i poremećaja raspoloženja, poremećaja osobnosti, neurotskih poremećaja kao posljedice izloženosti stresu; mentalne retardacije, poremećaja psihološkog razvoja, bihevioralnih i emocionalnih poremećaja dječje dobi i u adolescencije; urgentna stanja u psihijatri; psihofarmakoterapija
  • posjedovati specifična praktična i teoretska  znanja iz područja zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika
  • znati utvrditi potrebe duševnih bolesnika i procjeniti prioritete njihovog  zbrinjavanja
  • znati provesti specifične intervencije iz djelokruga rada i ovlasti medicinske sestre
  • znati procjeniti uspješnost izvedenih intervencija, te pratiti opće pokazatelje uspješnosti liječenja  i zdravstvene njege
  • znati komunicirati s duševnim bolesnikom i članovima njegove obitelji
  • samostalno prakticirati terapijske metode u okviru kompetencija
  • provoditi mjere za unaprijeđenje mentalnog zdravlja  u zajednici

Ishodi učenja

  • Objasniti suvremenu organizaciju psihijatrijske službe
  • Definirati pojam mentalnog zdravlja
  • Nabrojiti različite pristupe u psihijatriji
  • Razumjeti psihopatologiju i epidemiologiju duševnih poremećaja i oboljenja
  • Nabrojiti i objasniti čimbenike koji utječu na duševnih bolesti
  • Objasniti i analizirati preventivne postupke za sprečavanje nastanka duševnih bolesti
  • Prosuditi društveno pravni status duševnih bolesnika i njihovih prava
  • Identificirati i opisati duševne poremećaje organskog podrijetla
  • Prepoznati mentalne i bihevioralne poremećaje kao posljedice uporabe psihoaktivnih tvari
  • Nabrojiti i opisati simptome shizofrenije, shizotipnih i drugih sumanutih poremećaja afektivnih poremećaja, poremećaja osobnosti, neurotskih poremećaja kao posljedice izloženosti stresu
  • Razlikovati mentalnu retardaciju i ostale razvojne poremećaje od psihičkih poremećaja
  • Nabrojiti i opisati bihevioralne i emocionalne poremećaje dječje dobi
  • Nabrojiti i opisati poremećaje karakteristične za doba adolescencije
  • Prikupiti relevantne podatke uvidom u medicinsku dokumentaciju i intervjuom
  • Identificirati i analizirati potrebe bolesnika, planirati provođenje
  • Prepoznati i planirati intervencije u zbrinjavanju hitnog psihijatrijskog bolesnika
  • Rukovoditi timom za zdravstvenu njegu na psihijatrijskim odjelima, centrima za mentalno zdravlje i u zajednici
  • Podržati i provesti istraživanja u psihijatrijskom sestrinstvu
  • Sudjelovati kao suistraživač u provođenju i istraživanju učinkovitosti lijekova kroz odobrene studije
  • Kreirati program trajne edukacije za timove zdravstvene njege
  • Strukturirati slobodno vrijeme oboljelih
  • Identificirati moguće neželjene učinke psihofarmakoterapije
  • Organizirati rad socioterapijskih grupa, rad u klubovima bolesnika u zajednici
  • Provoditi socioterapijske metode liječenja u skladu s kompetencijama
  • Kreirati program edukacije bolesnika, obitelji i zajednice s ciljem smanjenja stigmatizacije oboljelih
  • Komunicirati na profesionalnoj razini sa svim dionicima u terapijskom procesu
  • Kreirati aktivnosti za unaprjeđenje mentalnog zdravlja u zajednici
  • Zaštititi psihički oboljelu osobu kroz edukaciju o pravima duševnih bolesnika koja proizlaze iz Zakona o duševnim bolesnicima
  • Unaprijediti postojeću zakonsku regulativu vezanu uz reintegraciju i resocijalizaciju bolesnika u zajednicu

 

Ostale informacije

Ciljevi obrazovanja

  1. Promicanje profesionalnog statusa sestara u kliničkom sestrinstvu:
    • proširiti znanja i vještine studenata u području zdravstvene njege bolesnika (uključujući u svoj rad bolesnikovu obitelj, ali i širu društvenu zajednicu)
    • kod studenata razvijati analitičko kritički način razmišljanja kako bi se mogla pružiti najkvalitetnija razina zdravstvene njege bolesnicima (promovirati praksu zasnovanu na dokazima)
    • osposobiti studenta za timski rad i suradnju sa svim stručnjacima koji rade u području liječenja i zdravstvene njege bolesnika
    • osigurati studentu najvišu razinu obrazovanja, integrirana znanja iz teorije i prakse, kako bi se mogao profesionalno razvijati kroz različite oblike cjeloživotnog obrazovanja
  2. Provedba općih načela ENNO (Europpean Network of Nursing Organisation) radi ujednačenog obrazovanja i sukladno tome stvaranje mogućnosti za slobodan protok djelatnika u EU (Rimski kriteriji)
  3. Promicanje ujednačenih visokih normi kliničkog sestrinstva u EU

Mjesta održavanja nastave

Teorijska nastava izvoditi će se na Zdravstvenom veleučilištu i uključuje:

  1. učionice s klasičnom i suvremenom audio-vizualnom, te multimedijskom opremom:
    – računalo s projektorom, pristup internetu
    – grafoskop, dijaprojektor
    – televizor, video i DVD player
    – bijela i zelena ploča s priborom za pisanje
  2. informatičku učionicu s potrebnom opremom za najviše dva studenta na jedno računalo, te potrebnim tekstualnim, grafičkim, audio-, multimedijskim, simulacijskim i komunikacijskim softverima.
  3. knjižnicu – opremljenu stručnom i općom literaturom iz medicinsko-socijalnih znanosti propisanom nastavnim planom; stručnim časopisima.

Praktična nastava izvoditi će se na :

  1. Klinički bolnički odjeli s opremom za provođenje zdravstvene njege,
    – KB Dubrava – Klinika za psihijatriju zdravstvenog veleučilišta
    – Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb
    – KB „Sestre milosrdnice” – Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti
    – KBC Zagreb, Zagreb – Klinika za psihijatriju Rebro
    – KBC Zagreb, Zagreb, Klinika za psihološku medicinu
    – Psihijatrijska bolnica, Jankomir, Zagreb
    -Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Kukuljevićeva, Zagreb
    – Zatvorska bolnica u Zagrebu
    – Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot” Popovača
    – Domovi za stare i nemoćne s opremom za provođenje zdravstvene njege,
    – Dom umirovljenika Maksimir
    – Dom umirovljenika Sveti Josip, Dunjevac
    – Centri za rehabilitaciju
    – Centar za rehabilitaciju  Zagreb
    – Kabinet za zdravstvenu njegu s modelima za vježbanje, Zdravstveno veleučilište


Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa

Uspješnost izvedbe programa prati se putem anonimne ankete u kojoj studenti ocjenjuju kvalitetu organizacije nastave, sadržaja i korisnosti predmeta, te rada predavača, njegovu pripremljenost, pristup, jasnoću i jednostavnost izlaganja. Administrativno se uspoređuje plan nastave i njegovo izvršenje, kao i broj studenata koji prisustvuju predavanjima i vježbama. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvareno 45 ECTS bodova.

Vrh stranice