Studijski plan i program (redovni)Dopusnica [PDF]

Stručni Studij radne terapije temelji se na teorijskom i praktičnom strukovnom znanju. Znanja radnog terapeuta, koncept i principi radne terapije temelje se na poznavanju bioloških, medicinskih, psiholoških, socioloških, motoričkih znanja povezanih u cjelinu unutar psihofizičkih karakteristika pojedinca u pripadajućem sociokulturološkom okružju. Na osnovi teorijskih i praktičnih znanja, koji su u skladu s načelima profesionalne etike, radni se terapeut može svrstati u suvremenog stručnjaka unutar zdravstvenog tima. Nova klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije ICF, podržava struku radne terapije naglašavajući povratak osobe/korisnika zdravstvene i socijalne zaštite u  prirodno životno okružje (izvaninstitucionalna skrb) te neovisnost i kvalitetu života kao krajnji ishod (re)habilitacije.

Povijesni razvoj struke i studija radne terapije Stare civilizacije su kroz stoljeća upotrebljavale izabrane radno terapijske aktivnosti u zdravstvene svrhe. Konceptualna osnova radne terapije seže od 18. stoljeća u Evropi, gdje je utemeljen znanstveni pristup u provedbi radne terapije. Prvi profesionalni radni terapeuti su djelovali početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama.

Razvoj i provođenje radne terapije u Republici Hrvatskoj vezan je za 1917. godinu, kada su se provodili zdravstveno edukativni programi za vojne invalide. Ponovna ekspanzija radne terapije vidljiva je nakon 2. svjetskog rata, te nakon Domovinskog rata, koji je uvjetovao veliki broj civilnih i vojnih invalida.

U Hrvatskoj prva službena viša edukacija radnih terapeuta počinje 1986. godine dvogodišnjim programom pri Višoj medicinskoj školi koja je tada bila poslovna jedinica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1999. novim ustrojem škole koja dobiva naziv Visoka zdravstvena škola i odvajanjem od Medicinskog fakulteta, program edukacije radnih terapeuta postaje trogodišnji, a taj trend se održao do danas sa težnjom ka razvoju novih moderni programa sukladno Evropskim. Od 2005. godine djelujemo pod nazivom Zdravstveno veleučilište.

Standardi edukacije radnih terapeuta Od 1998. godine Visoka zdravstvena škola članica je Europske mreže za višu edukaciju radnih terapeuta (ENOTHE, European Network of Occupational Therapy in Higher Education) – organizacije nastale u okviru Europske Komisije unutar Socrates tematskog mrežnog programa koja ima za opći cilj harmonizirati sve evropske edukacijske programe iz radne terapije (škole, institucije , sveučilišta,.) kako bi se promoviralo jedinstvo u edukaciji, te unaprijedilo znanje iz struke radne terapije.

Svi se ti ciljevi nastoje postići u skladu sa odlukama Sorbonna deklaracije (svibanj 1998.), te Bologna deklaracije (lipanj 1999.), odnosno nalogom Evropske zajednice o generalnom sustavu priznavanja diploma više edukacije u cijeloj Evropi (iz 1988.), te potrebi za akademskom i profesionalnom harmonizacijom unutar Evrope (u smislu uvođenja usporedivog sustava ocjenjivanja (ECTS), stupnjeva edukacije, očekivanog ishoda obrazovanja, te osiguravanja standarda kvalitete) koja je postala imperativ.

Zaključci razvoja radno-terapijske edukacije European Network Occupational Therapy in Higher Education no. 19-213870-CP3-1-ERASMUS-TN za 2004. godinu ističu važnost usklađivanja edukacije i prakse radnih terapeuta na područjima istočne i središnje Europe.

Perspektive – budući razvoj studija i struke sukladno Bolonjskom modelu Nastavni program studija radne terapije je u stalnom obnavljanju, te nastoji postići standarde svjetske edukacije radnih terapeuta u skladu s Minimalnim standardima Svjetske federacije radnih terapeuta (WFOT), odnosno u skladu s Bolognskim modelom edukacije u Evropi. U stvaranju studijskog programa osobita se pažnju usmjeravamo na:

  • Razvijanje vrijednosnog sustava koji podržava filozofiju struke
  • Razvijanje teorijske baze znanja iz struke radne terapije
  • Razvijanje praktičnih vještina koje radni terapeut treba usvojiti kako bi mogao provoditi stručne aktivnosti
  • Razvijanje vještina razmišljanja i logičnog zaključivanja u donošenju stručnoga suda i odluka
  • Razvijanje svijesti o dinamici i potrebi za profesionalnim usavršavanjem
  • Razvijanje vještina istraživanja izvora informacija, kako bi se provodila istraživanja iz područja struke, te praksa zasnovana na znanstvenim dokazima
  • Osposobljavanje studenta da postane autonomni stručnjak koji vrednuje svoj doprinos timu i pružanje svojih usluga
  • Razvijanje osobnih i profesionalnih vještina organizacije posla / managmenta
  • Razvijanje kritičkog razmišljanja o svojim vještinama i znanju (samoprocjena), te sposobnost da to prenese u svoj profesionalni rad
  • Shvaćanje važnosti daljnjeg profesionalnog usavršavanja i kontinuiranog učenja

Prema preporuci WFOT-a,  različiti nastavni programi za edukaciju radnih terapeuta trebaju biti posebno naglašeni obzirom na prevladavajuće zdravstvene potrebe lokalne zajednice kojima će se budući radni terapeut baviti. Prema tome, program može biti bazično:

  1. biomedicinski – ako će diplomirani radni terapeuti raditi primarno sa osobama koje imaju postojeći biomedicinski zdravstveni problem ili su izloženi uvjetima koji su zdravstveno rizični
  2. okupacijski – ako će diplomirani radni terapeuti raditi primarno s osobama koji imaju okupacijski životni stil koji ne potiče zdravlje ili s osobama koje imaju poteškoća ili su deprivirani u  izvođenju životnih okupacija
  3. socijalni – ako će diplomirani radni terapeuti raditi primarno s populacijom koja je pod zdravstvenim rizikom zbog socijalno-političkih utjecaja koji onemogućuju izvođenje svakodnevnih okupacija (kao što je npr. ratno stanje, izrazito siromaštvo, beskućništvo, kulturalna izolacija, nemogućnost zapošljavanja i sl.)

Ovisno o tome da li je program u osnovi biomedicinski, okupacijski ili socijalan, vještine i stavovi koje će diplomirani radni terapeut koristiti kako bi radio sigurno i učinkovito, biti će različite. Hrvatski nastavni plan i program je trenutno zasnovan na biomedicinskom modelu, no obzirom na trenutnu zdravstvenu problematiku u našoj državi, vjerojatno će se u budućnosti kretati prema stvaranju programa koji bi se bazirao na okupacijsko-socijalnom pristupu. Obzirom na opis poslova i vještine s kojima trebaju raspolagati, radni terapeuti trebaju imati visoku stručnu spremu, kao što je u svim razvijenim Evropskim i svjetskim državama, uz mogućnost nastavka edukacije na post-diplomskom studiju.

Međunarodna suradnja Studija radne terapije Studij radne terapije razvija međunarodnu suradnju od 1998. godine učlanjivanjem u Evropsku mrežu visokih škola radne terapije (European Network for Occupational Therapy in Higher Education, ENOTHE), te uzajamnim potpisivanjem pisama suradnje s University College of Wales, College of Medicine, Department of Occupational therapy iz Cardiffa, Velika Britanija.  ENOTHE prati razvoj nastavnog programa i edukacije radnih terapeuta uopće u Hrvatskoj već dugi niz godina, te daje podršku u razvoju i stvaranju programa na evropskoj razini, u skladu s Bologna deklaracijom. Osim toga, potiče studente na suradnju sa studentima iz cijele Evrope, pozivajući ih na godišnje konferencije i kongrese.

Sa University College of Wales ostvarujemo stručnu suradnju u vidu razmjene nastavnika i studenata od školske godine 2001./02. U više navrata organizirana su stručna predavanja i radionice predavača iz Velike Britanije, sa ciljem dobivanja najnovijih informacija iz područja struke

Opće informacije

Nositelj studija Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv Studij radne terapije / Baccalaureus radne terapije

Trajanje obrazovanja 3 godine (VI semestara)

Uvjeti upisa Završena srednja škola u trajanju od četiri godine, dokaz o nepostojanju kontraindikacija za izabrano zanimanje i razredbeni postupak, koji se provodi sukladno odluci Stručnog vijeća Zdravstvenog veleučilišta.  

Opis zvanja i poslova

Radno terapijski proces

Filozofija radne terapije počiva na činjenici da tjelesno, psihičko i socio-kulturno ograničavanje osobe u samostalnom obavljanju njenih svakodnevnih aktivnosti dovodi do zdravstvenih problema, te smanjuje kvalitetu života osobe, a samim time i njeno zadovoljstvo.

  • Radno-terapijska procjena
    • procjena aktivnosti svakodnevnog života (samozbrinjavanja, produktivnosti i razonode)
    • procjena sposobnosti (komponenti) izvođenja aktivnosti: motoričkih, senzoričkih, psiho-socijalnih
    • procjena okolinskim faktora (konteksta aktivnosti)
  • Planiranje radno terapijske intervencije
  • Radno-terapijska intervencija
    • uvježbavanje aktivnosti osobne njege: hranjenja, oblačenja, higijene,.
    • izrada sitnih ortotskih pomagala za hranjenje, češljanje, pisanje, oblačenje čarapa i uvježbavanje upotrebe istih
    • uvježbavanje transfera sa/bez klizne daske: kolica-krevet/stolica/WC-školjka/kada/auto
    • uzimanje mjera za ortopedska pomagala: invalidska kolica/štap/štake/hodalice
    • uvježbavanje upotrebe ortopedskih pomagala u domu i izvan njega
    • uvježbavanje upotrebe proteza i ortoza
    • izrada udlaga iz visoko i nisko temperaturnih materijala
    • preporuka za prilagodbu životnog prostora (doma, radnog mjesta,.)
    • treniranje aktivnosti u zajednici; rukovanje novcem, kupovanje, korištenje javnog prijevoza
    • uvježbavanje senzo-motoričkih aktivnosti upotrebom didaktičkih pomagala
    • uvježbavanje kognitivnih komponenti (učenja, pamćenja, rješavanja problema, pažnje,.)
    • uvježbavanje interakcije/komunikacije sa društvenom okolinom na prikladan način
    • primjena neuro-razvojne radne terapije: Neurofacilitacijska terapija, senzorička integracija, .
    • razvoj interesa i vještina
    • uvježbavanje izvršavanja radnih zadataka,
    • pomoć pri planiranju vremena nakon umirovljenja
    • podučavanje o aktivnostima brige za članove obitelji i bližnje
    • upućivanje o racionalnom korištenju energije (planiranje, nošenje sa stresom)
    • edukacija o mehanici tijela i ergonomskim uputama pri obavljanju aktivnosti svakodnevnog života
    • edukacija članova obitelji
    • poticanje aktivnosti koje promiču usvajanje zdravih životnih navika
    • grupna radna terapija
    • korištenje tehnika opuštanja
    • upotreba kreativnih aktivnosti u terapijske svrhe (igra, glazba, drama, biblioterapija, likovnost,.)
  • evaluacija radno terapijske intervencije
  • koordinacija i timski rad
  • vođenje dokumentacije
  • provođenje istraživanja

Radna mjesta

RADNA MJESTA NA KOJIMA SE PRVOSTUPNICI RADNE TERAPIJE PO ZAVRŠETKU PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA MOGU ZAPOSLITI

Prvostupnice/prvostupnici (baccaleurea/bacalaureus) radne terapije (bacc.therap.occup.) osposobljeni su za rad na radnim mjestima u sustavu zdravstvene skrbi, sustavu socijalne Skrbi i sustavu obrazovanja. Prema čl. 39 Zakona o djelatnostima u zdravstvu, djelatnost radne terapije obavlja se na svim razinama zdravstvene zaštite, izvan sustava zdravstvene zaštite te u ustanovama socijalne skrbi pod uvjetom da su upisani u registar Komore zdravstvenih radnika i posjeduju važeće Odobrenje za samostalan rad. Komora izdaje odobrenje za samostalan rad prvostupniku radne terapije, nakon obavljenog pripravničkog staža, kako bi pripravnik stekao znanja, kompetencije i vještine potrebne za samostalan rad.

Područja zapošljavanja/radna mjesta prvostupnica/prvostupnika radne terapije:

  • Klinički bolnički centar
  • Specijalna bolnica za rehabilitaciju
  • Centar za rehabilitaciju
  • Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži
  • Klinika za dječje bolesti
  • Dom umirovljenika
  • Dom za starije i nemoćne
  • Psihijatrijska bolnica
  • Centar za izradu ortotskih i protetskih pomagala
  • Udruge i savezi udruga osoba s različitim zdravstvenim teškoćama
  • Centar za autizam
  • Stambene zajednice u okviru centara
  • Dnevni centri
  • Centri za ranu intervenciju
  • Dječji vrtić
  • Privatna praksa

Ishodi učenja

  • integrirati radnoterapijske teorije i pristupe u radnoterapijsku praksu
  • razumjeti utjecaj različitih socijalnih i kulturnih čimbenika u radnoterapijskom procesu
  • integrirati znanje i vještine iz društvenih i biomedicinskih disciplina u donošenju odluka o provođenju radnoterapijske prakse
  • procijeniti sposobnosti klijenta za sudjelovanje u svakodnevnim okupacijama
  • demonstrirati komunikacijske vještine u suradnji s klijentom i osiguranju kvalitete u timskom radu
  • objasniti odnose između teorije, prakse i istraživanja
  • demonstrirati razumijevanje osnovnih elemenata u istraživačkom procesu
  • integrirati podatke, kliničku prosudbu, klijentove prioritete u planiranju i evaluaciji ciljeva radnoterapijskog procesa
  • na etičan način sakupljati, dokumentirati i prosljeđivati podatke o klijentu i obitelji
  • demonstrirati vještine u korištenju tehnologije, informatičkog sustava u provođenju procesa radne terapije
  • pridržavati se etičkih standarda vezano uz sigurnost pacijenta, povjerljivost podataka i pacijentovo pravo na privatnost
  • Primjenjivati tehnologiju ovisno potrebama u provođenju radno terapijskog procesa
  • definirati status, reguliranost i ulogu radno terapijske profesije
  • koristiti etičke principe u provođenju radno terapijskog procesa
  • koristiti komunikacijske vještine u intervencijama s obitelji, te s ostalim članovima tima
  • prepoznati rizične čimbenike koji utječu na obavljanje svakodnevnih okupacija pojedinca i obitelji u zajednici
  • definirati ljudske potrebe prema različitim okupacijskim teorijama
  • definirati ciljeve i intervencije
  • planirati, provoditi i evaluirati radno terapijski proces
  • provoditi radnu terapiju prema holističkim principima
  • provoditi klijentu usmjerenu radnu terapiju zasnovanu na dokazima
  • provoditi radnoterapijsku edukaciju pacijenta i obitelji
  • organizirati provođenje radnoterapijskog procesa i evaluirati ishode
  • razvijati kliničko rasuđivanje
  • razvijati profesionalno rasuđivanje i primjenu prakse temeljene na dokazima
  • opisati građu i funkciju ljudskog tijela

 

Ostale informacije

Ciljevi obrazovanja

Nastavni program Studija radne terapije ima za cilj teoretski i praktično obrazovati studente za samostalan rad pri zdravstvenim i socijalnim ustanovama, te u domu/zajednici u kojoj klijent živi. Studijski program pruža uvid u koncepte radne terapije, uz naglasak na holistički pristup u provedbi radne terapije. Program Studija radne terapije pruža mogućnost usvajanja znanja i vještina vezanih uz provedbu radno-terapijskog procesa, koji uključuje radno-terapijsku procjenu, planiranje i provedbu radno-terapijske intervencije i evaluaciju. Integracija stečenog znanja na Studiju radne terapije treba omogućiti studentu da po završetku studija:

  • Shvati prirodu i uzroke nemogućnosti aktivnog sudjelovanja klijenta u svakodnevnim životnim aktivnostima (okupacijama)
  • Donosi profesionalnu prosudbu u određivanju ciljeva, metoda i ishoda terapije
  • Izabire i analizira postupke intervencije koristeći i prilagođavajući aktivnosti
  • Provodi intervenciju na siguran i učinkovit način
  • Provodi istraživanja u području radne terapije
  • Koristi stručnu literaturu i primjenjuje stečeno znanje
  • Aktivno surađuje sa klijentom, obitelji i drugim stručnjacima u interdisciplinarnom timu

Mjesta održavanja nastave Zdravstveno veleučilište, Mlinarska cesta 38, Ksaver 209, opće i specijalne bolnice i instituti, rehabilitacijske i socijalne ustanove, te udruge osoba s onesposobljenjem. Uvjeti i sredstva za održavanje nastave Uvjeti za ostvarenje teorijske nastave: Učionica s klasičnom i suvremenom audio-vizualnom, te multimedijskom opremom

  • računalo s LCD projektorom, pristup Internetu
  • grafoskop, dijaprojektor
  • televizor, video i DVD player
  • bijela i zelena ploča s priborom za pisanje
  • flip-charts

Informatička učionica s potrebnom opremom za najviše dva studenta na jedno računalo, te potrebnim tekstualnim, grafičkim, audio-, multimedijskim, simulacijskim i komunikacijskim softverima. Knjižnica – informacijsko središte (potrebna stručna i opća literatura iz medicinsko-socijalnih znanosti; redovna opskrba s najmanje 3 svjetska stručna časopisa iz područja radne terapije)

Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadržaja predmeta, radu predavača i voditelja vježbi. Ocjenjuje se izlaganje sadržaja, pripremljenost nastavnika i suradnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i ostale dimenzije sadržaja. Administrativno se uspoređuje plan i njegovo izvršenje kao i broj studenata koji pohađaju predavanje i vježbe.

Evaluacija se provodi dva puta u akademskoj godini: na kraju svakog semestra za jednosemestralne kolegije, odnosno na kraju akademske godine za dvosemestralne kolegije, prije ispitnih rokova. Evaluaciju provodi Povjerenstvo za evaluaciju nastave. Rezultate evaluacije nastavnici i suradnici dobivaju nakon ispitnih rokova u obliku prosječnih vrijednosti za svaku česticu u upitniku. Osim nastave, studenti jednom godišnje evaluiraju i opće uvjete studiranja; opremljenost veleučilišta, organizacija nastave i ispita, te rad tajništva i studentske referade.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvaren 55 ECTS bod postignut iz kolegija prve godine. Za upis u treću godinu studija na potrebno je imati ostvareno 115 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija. Dio kolegija s druge godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 35 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Dio kolegija s treće godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 95 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Za upis dijela kolegija s treće godine studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Vrh stranice