Studijski plan i program redovnog studijaDopusnica [PDF]

Studij sanitarnog inženjerstva proučava rješavanje javnozdravstvenih problema. U tu svrhu izrađen je program studija koji obuhvaća sve segmente ekosustava i čimbenike koji utječu  na zdravlje ljudi.

Razlozi i opravdanje za pokretanje studija temelje se na zakonskim propisima Republike Hrvatske: Zakon o sanitarnoj inspekciji, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakon o otrovima, Zakon o hrani. Po završetku studija studenti svoje mjesto nalaze u segmentima rada koje opisuju navedeni zakoni, a to su inspekcijske službe, rad u sastavu higijensko-epidemiološkog i mikrobiološkog tima, u laboratoriju za kemijsko i mikrobiološko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe, u laboratorijima za kemijsko i mikrobiološko ispitivanje svih vrsta voda, u laboratorijima za ispitivanje otpada, tla, zraka i ekotoksikologiju koristeći visoko sofisticiranu opremu te u jedinicama za sanitarnu tehniku, na DDD poslovima i sterilizacijskim jedinicama.

S obzirom na osposobljenost, svoje mjesto nalazi u: državnoj upravi – inspekcijske službe, javnozdravstvenom sektoru – Zavodi za javno zdravstvo, bolnice, turizam, privatni sektor – privatna DDD poduzeća i ugostiteljski objekti.

U Republici Hrvatskoj postoji sličan studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te na Visokoj zdravstvenoj školi u Ljubljani koji je u većini sadržaja usporediv s navedenim studijima. Nakon završetka studija studenti stječu jednake sposobnosti i vještine kao i mogućnost zaposlenjana na navedenim radnim mjestima.

Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Studij koji je obrazovao profil sanitarnih djelatnika, osnovan je još 1966. godine u Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare, pod nazivom viši sanitarni tehničar. U periodu od 1984. do 1996. godine sanitarni smjer Više medicinske škole je u sastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a viši sanitarni tehničari od 1988. godine stječu naziv sanitarni inženjeri. Od osnutka studija do 1988. godine studij je trajao dvije godine, a prva trogodišnja generacija upisuje se 1999. godine. Na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu do 2003. godine diplomirao je 931 sanitarni inženjer. Programi koji su se izvodili tijekom razvoja ovoga studija bili su temelj za nadogradnju današnjeg modernog, po europskim standardima usklađenog studija. Programi koji su se izvodili razvijali su se tijekom godina u skladu s potrebama struke, stoga je sadašnji program postao osnova za nadogradnju novog, modernog  i po europskim standardima usklađenog studija.

Opće informacije

Nositelj studija Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv Stručni studij Sanitarno inženjerstvo

Trajanje obrazovanja 3 godine (VI semestara)

Uvjeti upisa Završena srednja škola u trajanju od 4 godine i položen razredbeni ispit.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija  Baccalaureus sanitarnog inženjerstva, u skladu s budućim Zakonom o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima.

Opis zvanja i poslova

Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava koji su pokazali interes za njegovo pokretanje Interes za pokretanje ovog studija pokazali su i partneri izvan visokoškolskog sustava. Kao prioritetnog partnera, svakako treba navesti Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske koje je kao poslodavac u segmentu državne uprave zainteresirano za navedene kadrove. Jednako tako zainteresiran je i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je u svoje higijensko-epidemiološke timove predvidio i sanitarne djelatnike. Zavodi za javno zdravstvo, također predstavljaju važnog partnera zaineresiranog za izobrazbu navedenih kadrova i poslodavca koji predviđa najveći broj radnih mjesta sanitarnim djelatnicima. Približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, prehrambene industrije imaju obvezu praćenja i osiguravanja sustava kakvoće kako proizvodnje tako i finalnog proizvoda, pri čemu je sanitarni djelatnik ključna osoba u provedbi navedenih obveza. S obzirom na navedene poslove koje sanitarni djelatnik može obavljati svoje mjesto može naći u:

  1. državnoj upravi – sanitarna inspekcija – inspekcija zaštite okoliša
  2. javnozdrastvenom sektoru  a) zavodi za javno zdravstvo: – epidemiološke službe (higijensko epidemiološki odjeli, centri za zdravstveni odgoj, jedinice za DDD) – službe za mikrobiologiju (laboratoriji za mikrobiološka, virološka i parazitološka ispitivanja) – službe za zdravstvenu ekologiju (laboratoriji za mikrobiološku i kemijsku analizu namirnica i predmeta opće uporabe te pitkih, površinskih, podzemnih i otpadnih voda, voda za rekreaciju, laboratorijima za otpad, tlo, zrak i ekotoksikologiju, jedinicama za sanitarnu tehniku) – služba za socijalnu medicinu b) bolnicama  – jedinice za sterilizaciju – službe za provođenje sanitarnog nadzora u prostorijama za pripremu i čuvanje hrane c) turizmu – hotelska naselja (nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode u bazenima, mora na plažama, nadzor nad skladištenjem, pripremom i prometom namirnica, vodom za piće, uređajima za klimatizaciju, dispozicijom otpadnih tvari)
  3. privatnom sektoru   – privatna DDD poduzeća – poduzeća za pripremu hrane – privatni turistički objekti.

Radna mjesta

RADNA MJESTA NA KOJIMA SE PRVOSTUPNICI SANITARNOG INŽENJERSTVA PO ZAVRŠETKU PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA MOGU ZAPOSLITI

Zdravstveni radnici sanitarne profesije obavljaju sanitarnu djelatnost unutar i/ili izvan sustava osnovne mreže zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, javnim tijelima, trgovačkim društvima, privatnoj praksi ili na drugim propisom utvrđen način.

U zdravstvenim ustanovama sanitarnu djelatnost obavljaju u sustavu djelatnosti zdravstvene ekologije, zaštite javnog zdravlja, zaštite zdravlja na radu i zaštite okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi.

Zdravstveni radnici sanitarne profesije u sklopu zdravstvene ekologije bave se onim aspektima zdravlja ili bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša – biološkim, kemijskim, fizikalnim, radiološkim, ergonomskim, socijalnim i psihosocijalnim. U sklopu svoje profesije istražuju, prate, ocjenjuju, daju preporuke, te drže pod kontrolom i prevencijom one čimbenike okoliša koji mogu negativno djelovati na zdravlje sadašnje ili budućih generacija. Njihov rad uključe direktne zdravstvene učinke izazvane kemikalijama, zračenjima i mikroorganizmima i direktne ili indirektne učinke na zdravlje i kvalitetu života od strane fizikalnog, psihosocijalnog, ergonomskog i estetskog okruženja u kojem živimo.

Sanitarna profesija odnosi se na sve aspekte zdravlja i bolesti ljudi vezanih uz utjecaje okoliša kao i na sve faktore okoliša s potencijalom utjecaja na zdravlje pozitivnog ili negativnog.

Zdravstveni radnici sanitarne profesije u sklopu zaštite javnog zdravlja  i prevencije bolesti otkrivaju izvore zaraze, prate puteve prijenosa i širenja, pronalaze ulazna mjesta bioloških agenasa te osjetljivost ljudskog organizma na iste.

Sudjeluju u izradi javno zdravstvenih i preventivnih programa kako bi se poboljšala kvaliteta života zdravlja pojedinca i zajednice. Svako sprječavanje bolesti, produženje života i unapređenje fizičkog zdravlja temelji se na odgoju pojedinca i načelima osobne higijene.

Također sudjeluju u izradi preventivnih programa kako bi se pravovremeno prepoznala pojava uzročnika bolesti te u suradnji s drugim profilima medicinske profesije dovelo do kvalitetnijeg načina života.

Kroz praćenja kemijskih, fizikalnih, radioloških, ergonomskih, socijalnih i psihosocijalnih čimbenika sustavno zdravstveni radnici sanitarne profesije unapređuju sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i osoba u njihovom životnom i radnom okruženju kroz sprečavanje ozljeda, profesionalnih bolesti i drugih bolesti, a sve to izradom procjene rizika i primjenom zakonske legislative unapređuju sigurnost i zaštitu zdravlja u životnom i radnom okolišu.

Zdravstveni radnici sanitarne profesije kroz skup  odgovarajućih aktivnosti i mjera daju preporuke oko sprečavanja onečišćenja i zagađenja okoliša fizikalnim, kemijskim, biološkim i  radiološkim onečišćenjima. Izrađuju i daju preporuke oko sprečavanja nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povratak okoliša u stanje prije nastanka neke interventne situacije te su osposobljeni da sudjeluju u znanstvenoistraživačkom radu.

Za pripravnike, preduvjet za zapošljavanje je završen preddiplomski ili diplomski stručni ili sveučilišni studij sanitarnog inženjerstva, a po odrađenom pripravničkom stažu preduvjet za zapošljavanje su osim završenog studija, položen stručni ispit za zdravstvene radnike pri Ministarstvu zdravstva i posjedovanje Odobrenja za samostalan rad (licence) koji izdaje Hrvatska komora zdravstvenih radnika.

Područja zapošljavanja/radna mjesta zdravstvenih radnika sanitarne profesije:

Zavodi za javno zdravstvo:

  • Zdravstvena ekologija
    • rad i nadzor na poslovima vezanim za sanitarnu tehniku,
    • mikrobiološko ispitivanje hrane, predmeta opće uporabe i predmeta u neposrednom dodiru s hranom,
    • kemijsko ispitivanje hrane, predmeta opće uporabe i predmeta u neposrednom dodiru s hranom
    • ispitivanje energetske, prehrambene, mineralne i vitaminske vrijednosti obroka kod različitih dobnih skupina, te izrađivanje izbalansiranog jelovnika za iste,
    • mikrobiološko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora te voda za rekreaciju,
    • kemijsko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju,
    • ispitivanje otpada, tla, zraka i ekotoksikologija,
    • proučavanje, praćenje i ocjenjivanje utjecaja okolišnih čimbenika na ljudsko zdravlje te davanje preporuka mjera za zaštitu zdravlja,
    • rad na procjeni genotoksičnosti čimbenika okoliša,
    • rad na ocjeni sukladnosti i procjeni rizika,
    • rad na postupanju u interventnim situacijama/izvanrednim stanjima,
    • rad na provedbi sustava kvalitete,
    • rad na sterilizaciji,
    • provođenje mjera za sigurnost i higijenu hrane,
    • provođenje mjera u zaštiti prirode i okoliša,
    • provođenje i nadzor nad mjerama higijensko-tehničke zaštite,
    • nadzor nad gospodarenjem otpada u zdravstvenim ustanovama,
    • izradu procjena rizika utjecaja negativnih čimbenika na ljudsko zdravlje,
    • izradu procjena rizika utjecaja negativnih čimbenika na mentalno zdravlje,
    • izradu stručnih mišljenja o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti/ sukladnosti hrane i predmeta opće uporabe,
    • izradu stručnih mišljenja o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti/sukladnosti pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju,
    • izradu zdravstvenih certifikata,
    • provođenje nadzora i mjera u zaštiti od buke
  • Epidemiologija
    • proučavanje, praćenje i ocjenjivanje utjecaja okolišnih čimbenika na ljudsko zdravlje te davanje preporuka mjera za zaštitu zdravlja
    • rad na provođenju zdravstvenog odgoja osoba koje rade u proizvodnji ili prometu hrane i predmeta opće uporabe,
    • rad na higijensko-epidemiološkim poslovima,
    • rad na praćenju kroničnih nezaraznih bolesti,
    • rad na praćenju zaraznih bolesti,
    • rad na praćenju bolničkih infekcija,
    • djelatnost u području epidemiologije podrazumijeva zaštitu od zaraznih bolesti koje prenose štetnici (vektori) tj. praćenje i suzbijanje štetnika (vektora).
  • Javno zdravstvo
    • proučavanje javno-zdravstvenih problema i određivanje prioriteta te za izradu programa zdravstvene zaštite pučanstva,
    • rad na nadzoru i provođenju mjera u zdravstvenom turizmu,
    • rad u javnom zdravstvu
  • Mikrobiologija
    • mikrobiološko ispitivanje hrane, predmeta opće uporabe i predmeta u neposrednom dodiru s hranom
    • mikrobiološko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora te voda za rekreaciju,
    • rad na humanoj mikrobiologiji–poznavanje bakterioloških, viroloških te parazitoloških pretraga,
    • rad s tehnikama i primjenom molekularne biotehnologije, u svrhu procjene mogućih rizika za ljudsko zdravlje

U drugim zdravstvenim ustanovama i bolnicama zdravstveni radnici sanitarne profesije vode i  rade sljedeće poslove:

  • provođenje nadzora nad sigurnošću hrane,
  • rad na praćenju bolničkih infekcija
  • ispitivanje energetske, prehrambene, mineralne i vitaminske vrijednosti obroka kod različitih dobnih skupina, te izrađivanje izbalansiranog jelovnika za iste,
  • rad na humanoj mikrobiologiji–poznavanje bakterioloških, viroloških te parazitoloških pretraga,
  • rad i nadzor na suzbijanju bolničkih infekcija
  • rad na zaštiti na radu u zdravstvenim ustanovama,
  • nadzor nad mjerama provođenja higijene u zdravstvenim ustanovama,
  • provođenje i nadzor mjera higijensko-tehničke zaštite,
  • provođenje mjera za sigurnost i higijenu hrane,
  • nadzor i provođenje mjera zaštite okoliša u zdravstvenim ustanovama,
  • nadzor nad gospodarenjem svih vrsta otpada,
  • nadzor nad gospodarenjem otpada u zdravstvenim ustanovama,
  • provođenje unutarnjeg nadzora nad ionizirajućim i neionizirajućim zračenjem i suradnja sa stručnjacima drugih struka u provođenju tog nadzora,
  • rad u stručnoj jedinici za prehranu na poslovima organizacije i nadzora nabavke i obračuna namirnica, organizacija jedinice, dijetetika, prehrana sa sanitarnom kontrolom, praćenje i ocjenjivanje hranjive vrijednosti organizirane prehrane, sudjeluje u rukovođenju i organizaciji
  • provedbe dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, rad u internom HACCP timu, sanitarno-tehnički nadzor,
  • sudjeluje u organizaciji nadzora i rada u centralnoj sterilizaciji na poslovima sterilizacije, rukovođenje jedinice za održavanje higijene i gospodarenja otpadom.

Izvan sustava zdravstva zdravstveni radnici sanitarne profesije  trebali bi naći svoje mjesto u javnim poduzećima (vodovod, odvodnja, čistoća, agencije itd.), sustavima za proizvodnju hrane, turističkim sustavima, privatnim poduzećima, školskim ustanovama i tvrtkama ovlaštenima za obavljanje DDD mjera:

  • rad na provedbi sustava kvalitete,
  • rad na sterilizaciji,
  • nadzor nad postupcima obrade otpada,
  • nadzor nad gospodarenjem svih vrsta otpada,
  • provođenje i nadzor mjera higijensko-tehničke zaštite,
  • provođenje mjera za sigurnost i higijenu hrane,
  • provođenje mjera u zaštiti prirode i okoliša,
  • sudjelovanje u proizvodnji, preradi, pakiranju i distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane,
  • rad i nadzor u provođenje mjera kontrole štetnika (dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD)),
  • rad u proizvodnji, prometu, uporabi i zbrinjavanju otrova i drugih opasnih tvari,
  • mikrobiološko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora te voda za rekreaciju,
  • kemijsko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju,
  • ispitivanje otpada, tla, zraka i ekotoksikologija,
  • rad na poslovima organizacije i nadzora nabavke i obračuna namirnica, dijetetike, nadzor , prehrane sa sanitarnom kontrolom, praćenje i ocjenjivanje hranjive vrijednosti organizirane prehrane.
  • organiziranje prikupljanje uzoraka i složenije analize u laboratoriju za fizikalno-kemijska, kemijska i mikrobiološka ispitivanja voda,
  • organiziranje nadzora nad izvršenim mjerama higijene, zbrinjavanja otpada, oporabe otpada i recikliranje, organizira provođenje mjera u zaštiti prirode i okoliša
  • provođenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i proizvodnju, promet, uporabu i zbrinjavanje otrova i drugih opasnih tvari, provedba i organizacija nadzora nad mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,
  • provođenje konzultantskih usluga iz područja sigurnosti i higijene hrane, zaštite prirode i okoliša i drugih usluga iz područja djelatnosti sanitarnog inženjerstva
  • kontrola i nadzor uporabe zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane

Ishodi učenja

  • obavljati zadatke u sklopu higijensko-epidemiološkog tima, pratiti faktore rizika za oboljevanje od kroničnih bolesti, sudjelovati u provođenju preventivnih programa za pravovremeno otkrivanje malignih bolesti
  • definirati najvažnije vrste mikroorganizama i znati njihvu dijagnostiku i serološke reakcije, znati najvažnije vrste mikroorganizama, definirati i objasniti građu stanice i glavne cikluse u životu stanice
  • Definirati anatomsko nazivlje, razlikovati anatomske strukture organa pojedinog organskog sustava i usporediti morfologiju organskih sustava, objasniti biokemijske mehanizme u organizmu, objasniti pojedine fiziološke procese u organizmu čovjeka
  • uočiti, pratiti i analizirati čimbenike biološkog, kemijskog ili fizikalnog podrijetla potencijalno opasne za zdravlje pojedinca i/ili širu zajednicu
  • provoditi i promicati zaštitu zdravlja svih stanovnika, proučavati javno-zdravstvene probleme, određivati prioritete za izradu programa zdravstvene zaštite pučanstva
  • provoditi nadzor nad javnim i individualnim vodoopskrbnim objektima; nad objektima za dispoziciju otpadnih tvari, provoditi nadzor u turističkim ustanovama, bolničkim ustanovama, predškolskim i obrazovnim ustanovama, ustanovama za zbrinjavanje starih i nemoćnih osoba, te ostalim objektima u kojima se rukuje namirnicama i proizvodima za ljudsku konzum
  • provoditi složenije analize na uređajima u laboratorijima za ispitivanje senzorskih i fizikalno-kemijskih svojstava namirnica i predmeta opće uporabe; laboratorijima za mikrobiološka ispitivanja namirnica i predmete opće uporabe; laboratorijima za fizikalno-kemijska i kemijska i mikrobiološka ispitivanja voda; u laboratorijima za kontrolu zraka,
  • provoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD-a);
  • sudjelovati u proizvodnim procesima različitih grana prehrambene industrije; rad u preradi, pakiranju i distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane, raditi u internom HACCP timu; te u jedinicama za održavanje sustava kvalitete
  • sudjelovati u provođenju različitih oblika zaštite na radu
  • primjeniti i interpretirati metode zdravstvene informatike i statistike
  • provoditi nadzor nad mjerama higijensko-tehničke zaštite u građevinskim tvrtkama, provoditi preventivni sanitarni nadzor nad izgradnjom;
  • provoditi konzultantske usluge iz područja sigurnosti i higijene hrane, zaštite okoliša i drugih usluga iz područja djelatnosti sanitarnih inženjera

 

Ostale informacije

Mjesta održavanja nastave Zdravstveno veleučilište, zavodi Medicinskog i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zavodi za javno zdravstvo, higijensko-epidemiološki odjeli domova zdravlja, odjeli sanitarne inspekcije, poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju te zbrinjavanje krutog otpada.

Uvjeti i sredstva za održavanje nastave Učionice sa suvremenom nastavnom opremom, informatička oprema, knjižnica, opremljeni fizikalni, kemijski i mikrobiološki laboratoriji; oprema za analizu fizikalnih čimbenika okoliša (buka, vibracije, toplinski okoliš, rasvjeta, zračenja) i kemijskih čimbenika (u zraku, vodi, hrani, tlu te u biološkom materijalu).

Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa Uspješnost izvođenja programa prati se putem skala procjene pomoću kojih studenti procjenjuju korisnost izlaganja sadržaja, pripremljenost nastavnika za nastavu, jasnoću izlaganja i količinu novih sadržaja.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvaren 55 ECTS bod postignut iz kolegija prve godine.

Za upis u treću godinu studija na potrebno je imati ostvareno 115 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Dio kolegija s druge godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 35 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija.

Dio kolegija s treće godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 95 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Za upis dijela kolegija s treće godine studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Vrh stranice