Studijski plan i program (redovni)Studijski plan i program (izvanredni) | Dopusnica [PDF]

Na pragu trećeg tisućljeća uz suvremeni razvoj znanosti i visoko sofisticiranu tehnologiju, razvoj medicinsko laboratorijske dijagnostike nezaobilazni je segment moderne medicine. Danas je gotovo nemoguće raditi bez tima u kojem jednu od bitnih karika ima upravo laboratorijska medicina kao bazična, polazna osnova u otkrivanju bolesti, liječenju i izlječenju bolesnika.

Naše vrijeme sugerira novi pristup zdravlju i zdravstvenoj politici kroz definiciju zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije: “Zdravlje stvaraju ljudi u prilikama svakodnevnog života, gdje uče, rade, igraju se i vole. Zdravlje se stvara brigom za samog sebe i za druge, osposobljenošću da se odlučuje i da se kontroliraju životne okolnosti, te osiguranjem života u takvom društvu, koje će omogućiti svim svojim članovima da postignu zdravlje. ” (Ottawa, 1986.)

Onoga trenutka kada se zdravlje pojedinca naruši u sustavu zdravstvene zaštite izuzetno je važna uloga inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike. Svojim kvalitetno izvedenim i svojim dobro interpretiranim pretragama pomoći će u stvaranju točno slike stanja pojedinca što pak omogućuje pravilno, najčešće uspješno liječenje.

Da bi sve navedeno bilo i ostvareno potrebno je educirati medicinsko-laboratorijskog inženjera prema programu redovnog studija u trajanju od najmanje tri godine, a podrazumijeva se prethodno dvanaestogodišnje obrazovanje.

Priloženi nastavni plan i program sastavili su članovi Povjerenstva za stručni studija inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike u sastavu: doc.dr.sc. Melita Nakić, prof.dr.sc. Gordana Mlinarić-Galinović, doc.dr.sc. Sven Seiwerth, Ljerka Slade-Šilović, med.lab.inž.

Opće informacije

Nositelj studija Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv Studij medicinsko laboratorijske dijagnostike

Trajanje obrazovanja 3 godine (VI semestara)

Uvjeti upisa Završeni program srednje škole i razredbeni ispit.

Opis zvanja i poslova

Studij laboratorijeske medicine predmnijeva naobrazbu zdravstvenog djelatnika sa stručnim znanjem koje mu omogućava rad na složenim analitičkim postupcima u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici i analitici. Da bi potonje bilo ostvarivo, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike mora posjedovati psihofizičke osobine koje uključuju normalno psihičko i fizičko zdravlje, dobar vid i razlikovanje boja, preciznost i urednost u radu. Budući da u svom radu dolaze u kontakt s bolesnim, traumatiziranim, nemoćnim, operiranim, i nekontaktibilnim osobama, posebno je naglašena karakteristika komunikativnosti i pozitivnog psihološkog pristupa pacijentu.

Preduvjet za rad u laboratoriju bilo koje vrste su obvezatno poznavanje stranog jezika (po mogućnosti engleskog), korištenje stručne literature, rad s računalom, pridržavanje pravila medicinske etike, praćenje i napredovanje u struci, uključivanje u istraživačke aktivnosti i prijenos znanja na mlađe suradnike. Po završetku studija diplomant će biti pripremljen za obavaljanje poslova:

  • oraganizacije uzimanja, transporta i pohrane biološkog materijala
  • organizacije poslova iz područja redovnog radnog programa na analizama biološkog materijala, usmjeravanjem i kontrolom rada zdravstvenih tehničara i inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike
  • održavanja i baždarenja nekih aparata uz primjenu principa kvalitete rada
  • izvođenja složenih pretraga iz svih područja laoratorijske medicine sa znanjem rukovanja jednostavnim i složenim aparatima koji rade na principu spektrofotometrije, fluorimetrije, polarimetrije, nefelometrije, turbidimetrije, denzitometrije, atomske apsorpcione spektrofotometrije, plinske kromatografije, elektroforeze
  • dokazivanja i određivanja supstrata, aktivnosti enzima, hormona, vitamina, lijekova
  • izrade hemograma (KKS, RDW,MCV, MCH, MCHC), određivanje broja leukocita, retikulocita, DKS, trombocita, PDW, tromokrita, MPV, te ostalih citokemijsko-hematoloških pretraga, uključujući i koagulacijske i transfuziološke pretrage
  • u specijalnim uvjetima – sterilan rad, strerilizacija, dekontaminacija
  • izolacije i dokaza bakterija, virusa, parasita i gljiva u svim segmentima dijagnostike
  • izrade histoloških, patohistoloških i citoloških preparata u svim njihovim fazama
  • u svim vrstama laboratorija u medicini, i u srodnim znanostima (veterina, biologija, farmaceutska industrija i sl.)

Iako je inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike član tima, on ipak mora biti sposoban raditi samostalno, u dežurstvima i smjenama, te potpuno kontrolirati kvalitetu svog rada.

Radna mjesta

RADNA MJESTA NA KOJIMA SE PRVOSTUPNICI MEDICINSKO LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE PO ZAVRŠETKU PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA MOGU ZAPOSLITI

Prvostupnice/prvostupnici (baccaleurea/bacalaureus) medicinsko – laboratorijske dijagnostike osposobljeni su za rad na radnim mjestima u laboratorijima različitih područja medicinsko laboratorijskih tehnologija i dijagnostike (u privatnom i javnozdravstvenom sektoru), a radna mjesta određuje poslodavac. Iako su prvostupnice/prvostupnici medicinsko – laboratorijske dijagnostike članovi tima, moraju biti sposobni raditi samostalno, u dežurstvima i smjenama, te potpuno kontrolirati kvalitetu svog rada.

Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika objavio je Kompetencije zdravstvenih radnika medicinsko laboratorijske djelatnosti. Prema Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika, SR MLD, „Kompetencije zdravstvenih radnika medicinsko laboratorijske djelatnosti“ Zagreb, svibanj 2017. po završetku studija prvostupnici imaju usvojena znanja i vještine koje im omogućuju rad u svim vrstama laboratorija u medicini te sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom radu i srodnim znanostima.

Za pripravnike, preduvjet za zapošljavanje je završen preddiplomski stručni studij medicinsko – laboratorijske dijagnostike, a po odrađenom pripravničkom stažu preduvjet za zapošljavanje su završen preddiplomski stručni studij medicinsko – laboratorijske dijagnostike, položen stručni ispit za zdravstvene radnike pri Ministarstvu zdravstva i posjedovanje Odobrenja za samostalan rad (licence) koji izdaje Hrvatska komora zdravstvenih radnika.

Područja zapošljavanja/radna mjesta prvostupnica/prvostupnika med. lab. diag. na odjelima:

  • Klinička biokemija
  • Hematologija i koagulacija
  • Transfuzijska medicina
  • Histologija / histopatologija
  • Citologija / citopatologija
  • Mikrobiologija – bakteriologija, parazitologija, virologija, mikologija
  • Citogenetika 
  • Imunologija i serologija
  • Laboratorijska endokrinologija
  • Laboratorijska farmakologija s toksikologijom
  • Molekularna dijagnostika / molekularne bioznanosti
  • Hitna laboratorijska dijagnostika i pretrage uz bolesnika
  • Laboratorijska predanalitika, informatika i kontrola kvalitete
  • Ispitivanje plućne funkcije
  • Elektronska mikroskopija
  • Forenzika
  • Trgovina: prodaja i marketing laboratorijskih dijagnostičkih testova i materijala

Ishodi učenja

  • organizirati uzimanje, transport i pohranu biološkog materijala
  • obrađivati, analizirati i čuvati biološki materijal (organske tekućine i tkiva)
  • održavati i kalibrirati aparate uz primjenu principa kontrole kvalitete rada
  • izvoditi složene pretrage iz svih područja laboratorijske medicine, rukovati jednostavnim i složenim aparatima koji rade na principu spektrofotometrije, fluorimetrije, polarimetrije, nefelometrije, turbidimetrije, denzitometrije, atomske apsorpcione spektrofotometrije, plinske kromatografije, elektroforeze i radiokemijskih metoda te ostalom tehnološ
  • izolirati i identificirati biomolekule, primjenjivati tehnike elektroforeze, ELISA tehnike, kromatografske tehnike
  • analizirati likvor, duodenalni i želučani sok,  plodovu  vodu,  sjemenu tekučinu, zglobnu tekućinu, kamenac i dr.
  • dokazivati i određivati supstrate, metabolite, aktivnosti enzima, razine hormona, vitamina, mikroelemenata, lijekova i njihovih metabolita u biološkom materijalu
  • izrađivati hemogram (KKS, RDW, MCV, MCH, MCHC), određivati broj eritrocita, leukocita, retikulocita, trombocita, DKS, PDW, trombokrit, MPV, razinu hemoglobina te ostale citokemijske i hematološke pretrage, uključujći koagulacijske pretrage
  • raditi na elektronskom brojaču krvnih stanica, odraditi specifična bojenja, primjenjivati fotometrijske metode
  • raditi transfuziološke pretrage – određivanje krvnih grupa, Rh faktora, eritrocitnih, leukocitnih i monocitnih Ag i At, antiglobulinski test, Coombsov test, serološke testove probiranja podnošljivosti krvi davaoca i primaoca pri transfuziji krvi, kontrole posttransfuzijskih reakcija, sve potrebne pretrage krvi za davaoce krvi i trudnice
  • objasniti principe citogenetskih tehnika i metoda u identifikaciji kromosoma čovjeka
  • raditi u specijalnim uvjetima – sterilan rad, sterilizacija, dekontaminacija
  • detektirati, izolirati i identificirati bakterije, viruse, parazite i gljive u svim segmentima dijagnostike
  • mikroskopirati: izraditi razmaz, bojati, promatrati, raditi s optičkim i fluorescentnim mikroskopom
  • izraditi histološke preparate: fiksiranje, dehidraciju, prožimanje tkiva, uklapanje u parafinske kocke, poznavati tehnike rezanja na mikrotomu i primjenu kriostata, poznavati rutinska i specijalna bojenja histoloških rezova, imunohistokemijske metode, molekularnu patologiju, in situ hibridizaciju, imunofluorescenciju
  • objasniti metode molekularne dijagnostike: PCR, Southern blot
  • uzimati eksfolijativne materijale, obraditi ih i izraditi citološke razmaze, citokemijska i imunocitokemijska bojenja, skrinirati citološke preparate
  • izraditi i obojiti patološke preparate u svim fazama
  • vladati osnovnim tehnikama imunih reakcija (aglutinacija, precipitacija, hemolitičke reakcije, reakcije vezanja komplementa) i imunoenzimskim testovima
  • raditi s automatskom opremom i aparatima te ostalom tehnološki razvijenom laboratorijskom opremom
  • koristiti informatičku i ostale tehnologije, računalne programe, prikupljati podatke, procjenjivati i interpretirati rezultate
  • raditi u svim vrstama laboratorija u medicini i u srodnim znanostima (veterina, biologija, farmaceutska industrija i sl.), raditi u istraživačkim laboratorijima, te edukacijskim institucijama
  • kontrolirati kvalitetu svog rada, kritički razmišljati, razvijati kvalitetu u laboratoriju i primjenjivati dobru laboratorijsku praksu
  • raditi samostalno, u dežurstvima i smjenama
  • komunicirati s bolesnicima, srodnicima, skrbnicima ili zakonskim zastupnicima bolesnika
  • organizirati poslove iz područja redovnog radnog programa na analizama biološkog materijala, usmjeravanjem i kontrolom rada zdravstvenih tehničara i inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike
  • djelovati u skladu s profesionalnim, zakonodavnim i etičkim propisima
  • djelovati u timu
  • prepoznati moguće izvore stresa kod pacijenata kao što su bolest, bol, hospitalizacija, anksioznost vezana uz laboratorijske pretrage, odnos zdravstvenih djelatnika prema pacijentu, vidljivo tjelesno oštećenje i invaliditet te koristiti psihološki pristup za njihovu prevenciju i ublažavanje
  • objasniti građu i funkciju ljudskog tijela i povezati ju sa stručnim kolegijima
  •  

Ostale informacije

Po završetku studija diplomanti će imati usvojena znanja i vještine za obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike te će tako biti sposobni:

  • raditi po načelima medicinske etike, poštujući međunarodne kodekse ponašanja u zdravstvu
  • savladati preduvjete rada u laboratoriju: organizacija u funkcioniranju laboratorija kao i povezanost sa ostalim odjelima, stručna terminologija, hijerarhija u zdravstvu, zakonske i gospodarske regulative, čuvanje aparature, komunikacija sa osobljem, a posebno s pacijentima, te izvršavanje svih poslova medicinsko-laboratorijskog inženjera u laboratorijskoj medicini kao i medicinsko laboratorijske dijagnostike kao djela sveukupne medicine.

Studij omogućuje stjecanje: 

  • teoretskog znanja
  • praktičnog znanja i umijeća u domeni stručne spreme

Studij pokriva sva područja laboratorijske dijagnostike – od onih najjednostavnijih primjenjivih u manjim, slabije opremljenim laboratorijima, do onih visoko diferenciranih, eksperimentalnih i strogo naučnih. Nakon završenog studija inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike trebao bi biti: 

  • osposobljen obavljati pretrage iz kliničke kemije, hematologije i transfuziologije, mikrobiologije, patologije, citologije, imunologije, biologije, genetike i svih ostalih područja koje je usvojio tijekom studija
  • rukovati svom potrebnom aparaturom
  • korektno sudjelovati u timskom radu
  • i što je najvažnije uvijek imati na umu pacijenta zbog kojeg i posjeduje stečena znanja

Mjesta održavanja nastave

Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, klinike, instituti i zavodi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, opće i specijalne bolnice i instituti uz primarno korištenje specifičnih laboratorija. Studij medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavu izvodi u:

  • Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu
  • Medicinskom fakultetu u Zagrebu u sljedećim zavodima:Zavodu za anatomiju, Zavodu za fiziologiju, Zavodu za histologiju, Zavodu za biologiju, Zavodu za patologiju i patološku anatomiju, Zavodu za farmakologiju, Zavodu za mikrobiologiju i Katedri za higijenu i socijalnu medicinu
  • Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu
  • Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu
  • Zavodu za kemiju
  • KBC-u Rebro – Zavod za laboratorijsku dijagnostiku
  • KBC-u Klinika za ženske bolesti i porode – dijagnostički laboratoriji
  • KBC-u Šalata – laboratoriji Zavoda
  • KB Dubrava – dijagnostički laboratoriji
  • KB Merkur – Zavod za kliničku kemiju i laboratoriji za hematologiju
  • Klinici za dječje bolesti Zagreb (KDBZ)
  • Klinici za tumore i slične bolesti
  • Klinici za dijabetes i slične bolesti “Vuk Vrhovac”
  • OB “Sveti Duh”
  • Bolnici za plućne bolesti “Joradanovac”

Nastava u obliku ljetne prakse održava se u županijskim bolnicama, općim i specijalnim bolnicama te domovima zdravlja, koji zato imaju uvjete predviđene programom ovog studija.

Uvjeti i sredstva za održavanje nastave Učionice s klasičnom i suvremenom audio-vizualnom opremom, kabinet opremljen multimedijskom i video opremom, TV sustav, informatička oprema s najviše dva studenta na jedno računalo, knjižnica – informatičko središte.

Zavod za anatomiju, praktikum za izvođenje nastave iz fizike, biologije, kemije, fiziologije, histologije, imunologije, hematologije, kliničke kemije, mikrobiologije i parasitologije, patologije, citologije s genetikom, farmakologije. Suvremeno opremljeni laboratoriji za provedbu svih dijagnostičkih postupaka kao i bolnički odjeli po zdravstvenim ustanovama.

Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadržaja predmeta, radu predavača i voditelja vježbi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i ostale dimenzije sadržaja. Administrativno se uspoređuje plan i njegovo izvršenje kao i broj studenata koji pohađaju predavanja i vježbe.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvaren 55 ECTS bod postignut iz kolegija prve godine. Za upis u treću godinu studija na potrebno je imati ostvareno 115 ECTS bodova. Za upis u treću godinu studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija. Dio kolegija s druge godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 35 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Dio kolegija s treće godine studija mogu upisati studenti koji su ostvarili najmanje 95 ECTS bodova, pritom student može upisati kolegije u ukupnom iznosu po 15 ECTS bodova po semestru s više godine studija. Za upis dijela kolegija s treće godine studija potrebno je položiti sve ispite sa prve godine studija.

Vrh stranice