Fobije su vrste strahova, vrlo izraženih, pretjeranih i neopravdanih, u svezi specifičnog objekta ili situacije. Dijele se na jednostavne fobije, socijalnu fobiju i agorafobije, a od njih boluje nešto manje od 10% stanovništva. Fobije se mogu javiti već u dječjoj dobi, a većina istraživanja ukazuje da su češće u žena nego u muškaraca. Fobične reakcije su naučeno ponašanje, pri čemu uvjetovanje i modeliranje imaju važnu ulogu, ali ne smijemo pri njihovom nastajanju zanemariti ni biološku podlogu, poglavito živčani sustav samog pojedinca. Kod oboljelih one često uzrokuju smanjenu kvalitetu života jer otežavaju svakodnevno funkcioniranje osobe na različitim područjima (obitelj, posao, druženje), a ponekad mogu dovesti i do potpune nesposobnosti.

Prema mišljenju mnogih terapeuta, bihevioralno kognitivna terapija (BKT) pokazala se kao vrlo uspješnom u tretiranju fobija. Postoje dva osnovna postupka u BKT-u, a to su sustavna desenzibilizacija i tehnika preplavljivanja. Sustavna desenzibilizacija ili postupno izlaganje provodi se tako da osobu postupno izlažemo zastrašujućoj situaciji. Preplavljivanje je tehnika kojom klijenta uronimo u situaciju najgoreg straha dok reakcija straha u potpunosti ne splasne. Osim navedenih tehnika, važni su i kognitivni aspekti tretmana.

Fobični poremećaji uglavnom imaju dobru ili odličnu prognozu uz terapiju.

Petrak, O. i Pukljak Iričanin, Z. (2010) Fobični poremećaji. Plavi fokus. God. 6, br. 3, 38-41.