Nastavnici Zdravstvenog veleučilišta aktivno sudjelovali na 12. Lošinjskim danima bioetike

Trodnevni međunarodni znanstveno-kulturni skup 12. Lošinjski dani bioetike održan je od 19.5. do 22.5.2013. u Malom Lošinju, a na njemu je sudjelovalo oko 150 znanstvenika i studenata iz Hrvatske i drugih europskih zemalja. U proteklih jedanaest godina Lošinjski dani bioetike su izrasli u najznačajniju bioetičku konferenciju u ovom dijelu Europe. Više od pet stotina znanstvenika različitih profila, iz tridesetak zemalja Europe, Sjeverne Amerike i Azije, sudjelovalo je dosad u radu Lošinjskih dana bioetike. Lošinjski dani bioetike odigrali su ključnu ulogu u razvoju bioetike u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, te umrežavanju hrvatskih i jugoistočno-europskih bioetičara s kolegama iz drugih dijelova Europe i svijeta, te su doprinijeli nastanku inovativnog koncepta integrativne bioetike koji je već etabliran u svjetskoj bioetičkoj raspravi.

Provokativno i poticajno predavanje iz područja ekologije održali su nastavnici našeg Zdravstvenog veleučilišta prof. dr. A. Racz u koautorstvu s dr. Slavkom Antolićem i prof. dr. V. Brumen na temu Ekološkog otiska toaletnog papira. Vezano uz sam skup i izvještajna agencija Hina je naglasila vrlo važan uvodni govor predsjednika Organizacijskog odbora dr. Ante Čovića koji je rekao da bioetika nije samo znanstvena disciplina, nego znak vremena koji obilježava prelamanje epoha svjetske povijesti te sam akter nastajanja nove epohe, te da je razvijajući se prošla  put od “nove medicinske etike” do “integrativne bioetike” kao orijentacijske znanosti u kojoj će se artikulirati nova paradigma znanja. Mnogi radovi bili su posvećeni problemima i dvojbama bioetike kao znanstvene discipline u razvoju. Uvodničarka dr. Ivana Zagorac iz Zagreba istaknula je da u europskoj tradiciji “postoje jaki potencijali za razvoj sveobuhvatne, neantropocentrične i perspektivne bioetike”. Dr. Tomaž Grušovnik iz Kopra, također uvodničar, predložio je da se utemeljenje etike vezane uz okoliš, “umjesto proširenja moralnosti na svijet izvan čovjeka ili u identifikaciji čovjeka s okolnim svijetom”, potraži u razvijanju pojma drugosti i uvažavanja onoga što je drugačije od nas. Akademik Ivan Cifrić upozorio je da bioetika često služi kao alibi za instrumentalne vrijednosti društva, uputio je na kritike koje zbog toga prima od biocentrične bioetike i teološko-religijskih pozicija te je dao naputke za njihovo razumijevanje. Mnogi radovi istraživali su odnose bioetike s nekim tradicijskim svjetonazorima,posebno zanimljiv bio je rad dr. sc. in spe O. Jašića iz Tuzle o ekološkoj misli muslimanskih mistika iz 10 stoljeća. U bloku simpozija o bioetičkim stranama zdravlja i medicine posebno posjećena bila su predavanja dr. Lidije Gajski o (ne)opravdanosti uvođenja HPV cjepiva u praksu u RH, te uvijek nadahnute i inspirativne prof. dr. Živka Juričić. Slovenski filozof dr. Borut Ošlaj postavio je pitanje legitimnosti oporuke pacijenta u vezi s dvojbom o autonomnoj i  prirodnoj volji pacijenta, a dr. Aleksandra Frković iz Rijeke upozorila da je, umjesto razgovora i savjetovanja liječnika i pacijenta o tijeku liječenja, zakon propisao potpisivanje obrasca koji umanjuje važnost informiranja pacijenata.

Poveži se

Pretplatite se na naš RSS kako biste bili u tijeku sa novostima!