Nastavni plan i program | Dopusnica [PDF]
Naziv znači zdravstveni, higijenski, a potječe od latinske riječi sanitas, što znači zdravlje.
Glavna djelatnost sanitarnog djelatnika je zaštita zdravlja čovjeka kontrolom i modificiranjem čimbenika okoliša koji mogu štetno djelovati na zdravlje. Sanitarni djelatnik bavi se okolišem kao sustavom koji treba kontrolirati, modificirati i adaptirati u interesu čovjeka. To su prije svega tvari i utjecaji koji su takvih svojstava da mogu, u određenim količinama i uz određene uvjete ili duljinu djelovanja, biti štetni za zdravlje čovjeka.
Sve profesionalne aktivnosti sanitarnih djelatnika usmjerene su unapređenju i očuvanju zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice, te prevenciji bolesti primjenom higijensko-sanitarnih i protuepidemijskih mjera kao i podizanjem razine zdravstvene svijesti, stavova i ponašanja pojedinaca, obitelji i društvene zajednice.
Od samih početaka profesionalnog razvoja glavnina djelovanja sanitarnih djelatnika vezana je uz provođenje higijensko-epidemioloških mjera koje su usmjerene na suzbijanje, nadzor, otkrivanje i sprečavanje širenja zaraznih bolesti. Ove mjere provode higijensko-epidemiološke jedinice nadležne zdravstvene službe. Kako i danas nisu riješeni svi problemi vezani uz zarazne bolesti, one i nadalje ostaju važan dio profesionalnih aktivnosti suvremeno obrazovanog sanitarnog inženjera. Štoviše, zdravstveni problemi kao što su salmoneloze, različite viroze, intrahospitalne infekcije, zahtijevaju provođenje stalnih mjera za njihovo suzbijanje, a sanitarni djelatnik jedan je od vrlo važnih članova tima za provođenje tih mjera.
Velika je uloga sanitarnih djelatnika i u otkrivanju, registriranju, praćenju i suzbijanju vanjskih čimbenika koji pridonose nastanku kroničnih nezaraznih bolesti, danas vodećih uzroka pobola i smrtnosti: životna i radna sredina, onečišćenja okoliša, osobito tla i vode, zagađenje zraka, stil življenja, zdravstveno neprimjerena prehrana i drugo. Njegovo djelovanje odvija se unutar multidisciplinarnog tima.
Drugo veliko područje rada sanitarnog djelatnika je provođenje mjera nadzora i sanacije kao općih mjera sprečavanja zaraza. Te mjere provode sanitarni inspektorati i obuhvaćaju sanitarni nadzor nad živežnim namirnicama i sirovinama za proizvodnju živežnih namirnica, vodama i uređajima za snabdijevanje vodom za piće, dispozicijom otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, sanitarnim prilikama u javnim ustanovama i mjestima, lokalima, tržnicama, radnim prostorijama, uređajima i mjerama za sprečavanje štetnih utjecaja tehnološkog procesa proizvodnje na zdravstvene prilike u okolici tvornica ili radilišta, nad putovima i sredstvima javnog promete i drugo. Posao sanitarnog inspektora zasniva se na pravnoj sanitarnoj obvezi, s njom počinje i prestaje te se na taj način poslovi sanitarne inspekcije bitno razlikuju od poslova higijensko-epidemiološke ili ekološke službe.
Važnost ovog i ovakvog djelovanja kao i potrebu kvalitetnog obrazovanja sanitarnih inženjera istakla je i Svjetska zdravstvena organizacija u svojim preporukama i dokumentima što je vidljivo i iz slijedećeg citata: “Sanitarno inženjerstvo je područje u kojem su inženjerske djelatnosti učinkovitije od medicinskih u rješavanju javnozdravstvenih problema.”
1993. godine SZO donijela je dokument (WHO Global Strategy for Health and Environment, WHO, Geneva, 1993) u kojem su naglašene zdravstvene posljedice međuodnosa niza fizikalnih, kemijskih, bioloških i socijalnih čimbenika i stanovništva. U njemu se također ističe da u mnogim zemljama nema adekvatnih kadrova te da je potrebno poduzeti mjere za jačanje nacionalnih kapaciteta za razvitak kadrova potrebnih za uspostavljanje povoljnih odnosa okoliša, razvoja i zdravlja.
Temeljem Globalne strategije donesen je Akcijski plan za zdravlje i okoliš za Europu (Environmental Action Plan for Europe, WHO/EURO and CEC, Copenhagen, 1995). U ciljevima Plana osobito je naglašena potreba osiguravanja obrazovanja kompetentnih kadrova u brizi za zdrav okoliš na svim razinama, a posebno sanitarnih inženjera (, , ).
Uz SZO i Organizacija Ujedinjenih naroda za izobrazbu, znanost i kulturu (UNESCO) kroz svoje publikacije i preporuke, ističe važnost obrazovanja sanitarnih djelatnika i zastupljenost javnozdravstvenih sadržaja u nastavnim planovima i programima za ovaj profil stručnjaka. Važnost javnozdravstvene komponente u njihovu obrazovanju vidljiva je i kroz doneseni zaključak da se u formalnim međunarodnim oblicima obrazovanja ne priznaju oni programi koji tu komponentu ne sadrže. SZO naglašava obrazovanje sanitarnih djelatnika kao nužan dio razvoja zdravstvenih kadrova koji su integralna komponenta programa .
U Nacionalnom akcijskom planu za zdravlje i okoliš Republike Hrvatske, (NEHAP, 1996) naglašen je međuodnos čimbenika ljudskog okoliša i njihovih učinaka na zdravlje kao i potreba njihova poboljšanja. To su kvaliteta vode za piće, upravljanje otpadom i zaštita tla od onečišćenja, zdravstvena sigurnost hrane i živežnih namirnica, sprečavanje onečišćenja zraka uključujući smanjenje pušenja, briga za zdravlje na radnom mjestu, poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naseljima. Provedba mjera ovog plana dobrim dijelom uključuje i kompetentno obrazovane sanitarne djelatnike.
POVIJEST STUDIJA SANITARNOG INŽENJERSTVA NA ZDRAVSTVENOM VELEUČILIŠTU U ZAGREBU
Studij za visoko obrazovanje sanitarnih djelatnika, osnovan je 1966. godine, u isto vrijeme kada je osnovana Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare. Jedan od smjerova u Višoj školi bio je i smjer viših sanitarnih tehničara, tada jedini studij koji je obrazovao sanitarne djelatnike u Hrvatskoj. Voditelj studija bio je Prof. dr. sc. Tomislav Čvoriščec. U periodu od 1984. do 1996. godine smjer sanitarnih inženjera Više medicinske škole u Zagrebu djeluje u sklopu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do 1987. godine obrazuju se viši sanitarni tehničari, koji 1988. godine stječu naziv sanitarni inženjer. Od osnivanja do 1998. godine studij je trajao dvije godine, a prva generacija studenata trogodišnjeg studija upisuje se 1999. godine. Voditelj studija 80-tih godina bio je Prof. dr. sc. Vladimir Babuš, a 90-tih Prof. dr. sc. Fedor Valić. Instruktor studija od god. 1988. je mr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak, danas pročelnik katedre za tehnologiju namirnica. Od 2005. do 2006. godine voditelj studija je doc. dr. sc. Jasna Bošnir, a od 2006. godine voditelj dodiplomskog stručnog studija je mr. sc. Ana Mojsović. Studij sanitarnog inženjerstva danas je organiziran na nivou Katedri, čijim radom upravlja Pročelnik katedre. Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, u razdoblju od 1969. do 2005. godine, diplomiralo je 1033 sanitarnih inženjera.
Opće informacije
Zdravstveno veleučilište u Zagrebu
Naziv studija i stručni naziv
Stručni diplomski studij sanitarnog inženjerstva
Trajanje obrazovanja
2 godine ( IV semestra )
Uvjeti upisa
Završen stručni studij sanitarnog inženjerstva u trajanju od najmanje 3 godine ili završen četverogodišnji studij. Profesionalno iskustvo u području sanitarnog inženjerstva je prednost, a nije uvjet.
Opis zvanja i poslova
Znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u proizvodnji, preradi, pakiranju i distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane
(Higijena prehrambenih proizvoda, higijena prehrambenih pogona, ukazivanje na kritične točke i kontrola praćenja istih, u procesu proizvodnje, prerade i distribucije prehrambenih proizvoda, kontrola postupka rješavanja incidenata u proizvodnji i sljedljivosti proizvoda, poznavanje zakonske regulative iz tog područja.)
Znanja i vještine potrebne za rad u sklopu higijensko-epidemiološkog tima
(Prijavljivanje pojave bolesti, anketiranje oboljelih, uzorkovanje humanog materijala – brisevi, epidemiološki izvidi, izračunavanje epidemioloških stopa, provođenje preventivnih mjera, predlaganje protuepidemijskih mjera, te sudjelovanje u provođenju istih – timski rad s epidemiologom: higijensko epidemiološki pregled nad kontaktima prvoga reda i svim putnicima koji dolaze iz zemalja u kojima postoje karantenske bolesti, a po dojavi granične sanitarne inspekcije. Higijensko epidemiološka kontrola najvažnijih epidemioloških rizičnih mjesta i objekata: jaslice, dječji vrtići, osnovne i srednje škole, đački i studentski domovi, domovi umirovljenika, objekti društvene prehrane i zdravstvene ustanove. Epidemiološki izvid i epidemiološka anketa kod pojave zaraznih i nezaraznih bolesti.)
Znanja i vještine potrebne za rad u provođenju zdravstvenog odgoja osoba koje rade u proizvodnji ili prometu namirnica i predmeta opće uporabe
(Organizacija i provođenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanja.)
Znanja i vještine potrebne za provođenje upravnog postupka
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za mikrobiološko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe
(Postupci kultiviranja mikroorganizama, očitavanje i izrada analitičkih izvješća, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u proizvodnji i prometu istih.)
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za kemijsko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe
(Mjerenja parametara kvalitete, kemijske analize, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u proizvodnji i prometu.)
Znanja i vještine potrebne za ispitivanje energetske, prehrambene, mineralne i vitaminske vrijednosti obroka kod različitih dobnih skupina, te izrađivanje izbalansiranog jelovnika za iste
(U timskom radu s drugim strukama, praćenje stanja uhranjenosti pučanstva u smislu energetske opskrbljenosti kao i u smislu pojedinih prehrambenih deficita, posebno osjetljivijim skupinama pučanstva – djeca, žene, trudnice, starije osobe.)
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za mikrobiološko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju
(Postupci kultiviranja mikroorganizama, očitavanje i izrada analitičkih izvješća, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Uvođenje novih i unapređenje postojećih dijagnostičkih metoda, (terenski rad ili slično); praćenje, proučavanje i ocjenjivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti pitkih, otpadnih i površinskih voda, mora i voda za rekreaciju.)
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za kemijsko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju
(Mjerenja parametara kvalitete, kemijske analize, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera, rad na terenu, praćenje, proučavanje i ocjenjivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti pitkih, otpadnih, površinskih voda, mora i voda za rekreaciju.)
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za ispitivanje otpada, tla, zraka i ekotoksikologiju
(Kemijske i mikrobiološke analize, mjerenja parametara kvalitete, kemijske analize, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Procjena utjecaja pojedinih supstanci na biljne i životinjske vrste i okoliš, te izvođenje testova toksičnosti. Praćenje, ocjenjivanje, prevencija i korekcija čimbenika okoliša sa štetnim djelovanjem, sudjelovanje u aktivnostima u kojima se poboljšava kakvoća okoliša.)
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za sanitarnu tehniku
(Unutarnji nadzor vodocrpilišta, vodoopskrbnih objekata i uređaja, uređaja za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, sanacije terena, davanje stručnih mišljenja, izdavanje minimalnih tehničkih uvjeta.)
Znanja i vještine potrebne za proučavanje javnozdravstvenih problema i određivanje prioriteta, te rad na izradi programa zdravstvene zaštite pučanstva
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za humanu mikrobiologiju – poznavanje bakterioloških, viroloških, te parazitoloških pretraga
(Nasađivanje materijala, očitavanje rezultata kultivacije, uporaba suvremene dijagnostičke aparature. Timski rad sa stručnjacima drugih struka na otkrivanju i identifikaciji mikroorganizama iz bolesničkog materijala.)
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD)
(Organiziranje i vođenje poslova nabave, skladištenja, uporabe i zbrinjavanja DDD sredstava, usklađivanje radnog procesa i upotrijebljenih sredstava sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Planiranje i provedba DDD mjera, nadzor nad provođenjem mjera.)
Znanja i vještine potrebne za rad u proizvodnji, prometu, uporabi i zbrinjavanju otrova i drugih opasnih tvari
Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za sterilizaciju
(Planiranje, organizacija, osiguravanje uvjeta rada, provođenje i kontrola.)
Znanja i vještine potrebne za provođenje i nadzor mjera higijensko-tehničke zaštite
(Provođenje svih mjera u radnoj okolini s ciljem ranog otkrivanja, evidentiranja i stalnog nadzora svih čimbenika (bioloških, fizikalno-mehaničkih i kemijskih) koji utječu ili mogu utjecati na higijenu radne okoline i uvjete rada, a time posredno ili neposredno ugrožavaju zdravlje radnika.
Stalno praćenje, te rano otkrivanje i evidencija svih negativnih utjecaja na higijenu radne okoline, uvjete rada i zdravlje radnika, bilo da se radi o:
a) biološkim čimbenicima (rad s potencijalno opasnim biološkim materijalom),
b) fizikalno-mehaničkim čimbenicima (rad s oštrim ili rotirajućim predmetima i strojevima, buka, vibracije, propuh, vlaga, visoka ili niska temperatura, ionizirajuće i neionizirajuće zračenje)
c) kemijskim čimbenicima (rad s opasnim kemijskim tvarima).
Predlaganje mjera zaštite i pomaganje u izboru odgovarajućih sredstava za osobnu zaštitu, te kontrola nošenja i pravilne uporabe preporučenih zaštitnih sredstava. Ukoliko su sastavni dio medicine rada (liječničkog tima) rade i na poslovima praćenja zdravstvenog statusa radnika, posebno na radnim mjestima visokog rizika.)
Znanja i vještine potrebne u provođenju i održavanju higijene na odjelima bolnica (centri za dijalizu, organizacija bolničkog tekstila radi sprečavanja intrahospitalnih infekcija, organizacija i transport hrane u bolnicama provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i po potrebi deratizacije tj. mjere sanitacije)
DJELOKRUG RADA
S obzirom na navedene poslove koje sanitarni djelatnik može obavljati svoje mjesto može naći u:
- državnoj upravi
– sanitarna inspekcija
– inspekcija zaštite okoliša - javnozdrastvenom sektoru
a) zavodi za javno zdravstvo:
– epidemiološke službe (higijensko epidemiološki odjeli, centri za zdravstveni odgoj, jedinice za DDD)
– službe za mikrobiologiju (laboratoriji za mikrobiološka, virološka i parazitološka ispitivanja)
– službe za zdravstvenu ekologiju (laboratoriji za mikrobiološku i kemijsku analizu namirnica i predmeta opće uporabe te pitkih, površinskih, podzemnih i otpadnih voda, voda za rekreaciju, laboratorijima za otpad, tlo, zrak i ekotoksikologiju, jedinicama za sanitarnu tehniku)
– služba za socijalnu medicinu
b) bolnicama
– jedinice za sterilizaciju
– službe za provođenje sanitarnog nadzora u prostorijama za pripremu i čuvanje hranec) turizmu
– hotelska naselja (nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode u bazenima, mora na plažama, nadzor nad skladištenjem, pripremom i prometom namirnica, vodom za piće, uređajima za klimatizaciju, dispozicijom otpadnih tvari) - privatnom sektoru
– privatna DDD poduzeća
– poduzeća za pripremu hrane
– privatni turistički objekti.
Ishodi učenja
- Temeljiti praksu diplomiranog sanitarnog inženjera na trenutno postojećem znanju, teoriji i istraživanju i preuzeti obvezu i odgovornost za svoju praksu
- Samostalno planirati, nadzirati, provoditi zdravstveni i sanitarni nadzor
- Prikupljati, kritički procjenjivati i interpretirati zdravstveno-ekološke i sanitarno higijenske informacije, sukladno zakonskim propisima
- Uočavati i definirati čimbenike okoline koji su potencijalno opasni za zdravlje pojedinca i zajednicu tj. uočavati i obavljati analize fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u svim medijima okoline, koji mogu ugroziti zdravlje stanovništva
- Provoditi mikrobiološko i kemijsko ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe i interpretirati dobivene rezultate
- Provoditi mjere za sigurnost i higijenu hrane
- Provoditi mikrobiološko i kemijsko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora te voda za rekreaciju i interpretirati dobivene rezultate
- Predlagati mjere i rješenja za uklanjanje negativnih čimbenika u radnoj i životnoj okolini, kao i mjera za sanaciju nepovoljnih zdravstveno-ekoloških uvjeta
- Provoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije, dezodorizacije i deratizacije (DDD)
- Sudjelovati u procesima koji se tiču politike sustava zaštite okoliša i sustava zdravstvene zaštite
- Sudjelovati u formiranju sustava zaštite okoliša i sustava zdravstvene zaštite
- Proučavati javno-zdravstvene probleme i određivati prioritete te izraditi programe zdravstvene zaštite pučanstva
- Izraditi normative i neprekidno pratiti učinkovitosti zaštite zdravlja ljudi
- Utvrđivati postojanje nepovoljnih učinaka raznih industrijskih postrojenja te zahvata u okolišu na okoliš i ljudsko zdravlje
- Sudjelovati u radu interdisciplinarnih zdravstvenih i higijensko epidemioloških timova i u njima stvoriti partnerski odnos, komunicirati, surađivati, i pregovarati
- Provoditi zdravstveni odgoj osoba koje rade u proizvodnji ili prometu hrane i predmeta opće uporabe
- Znati upravljati fizičkim, fiskalnim i ljudskim resursima
- Sudjelovati u istraživanjima i upotrebljavati otkrića tih istraživanja
- Preuzeti odgovornost po pitanju vlastitog dugogodišnjeg učenja i planirati razvoj vlastite profesionalne karijere
- Obrazovati svoje vlastite kadrove: na razini stručnog studija sanitarnog inženjerstva, uključujući i znati mentorirati učenike i studente i izrađivati programe cjeloživotnog učenja
Ostale informacije
Teoretska nastava
- Zdravstveno veleučilište Zagreb
Praktična nastava
- Zdravstveno veleučilište Zagreb
- Laboratoriji i praktikumi Sveučilišta u Zagrebu
- Laboratoriji i praktikumi ZZJZ grada Zagreba
- Laboratoriji i praktikumi HZJZ RH
Uvjeti i sredstva za održavanje nastave
Nastava će se održavati u predavaonicama, kabinetima, laboratorijima i praktikumima te laboratorijskim centrima u Zagrebu i okolici. Koristit će se multimedijski pristup u provođenju nastave. Studenti će posjećivati laboratorijske centre sa primjerenim standardima.
Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa
Provodit će se evaluacija cjelokupnog nastavnog programa pomoću evaluacijskih upitnika koje će popuniti polaznici studija.
