Nastavni plan i program | Dopusnica [PDF]

Naziv znači zdravstveni, higijenski, a potječe od latinske riječi sanitas, što znači zdravlje.

Glavna djelatnost sanitarnog djelatnika je zaštita zdravlja čovjeka kontrolom i modificiranjem čimbenika okoliša koji mogu štetno djelovati na zdravlje. Sanitarni djelatnik bavi se okolišem kao sustavom koji treba kontrolirati, modificirati i adaptirati u interesu čovjeka. To su prije svega tvari i utjecaji koji su takvih svojstava da mogu, u određenim količinama i uz određene uvjete ili duljinu djelovanja, biti štetni za zdravlje čovjeka.

Sve profesionalne aktivnosti sanitarnih djelatnika usmjerene su unapređenju i očuvanju zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice, te prevenciji bolesti primjenom higijensko-sanitarnih i protuepidemijskih mjera kao i podizanjem razine zdravstvene svijesti, stavova i ponašanja pojedinaca, obitelji i društvene zajednice.

Od samih početaka profesionalnog razvoja glavnina djelovanja sanitarnih djelatnika vezana je uz provođenje higijensko-epidemioloških mjera koje su usmjerene na suzbijanje, nadzor, otkrivanje i sprečavanje širenja zaraznih bolesti. Ove mjere provode higijensko-epidemiološke jedinice nadležne zdravstvene službe. Kako i danas nisu riješeni svi problemi vezani uz zarazne bolesti, one i nadalje ostaju važan dio profesionalnih aktivnosti suvremeno obrazovanog sanitarnog inženjera. Štoviše, zdravstveni problemi kao što su salmoneloze, različite viroze, intrahospitalne infekcije, zahtijevaju provođenje stalnih mjera za njihovo suzbijanje, a sanitarni djelatnik jedan je od vrlo važnih članova tima za provođenje tih mjera.

Velika je uloga sanitarnih djelatnika i u otkrivanju, registriranju, praćenju i suzbijanju vanjskih čimbenika koji pridonose nastanku kroničnih nezaraznih bolesti, danas vodećih uzroka pobola i smrtnosti: životna i radna sredina, onečišćenja okoliša, osobito tla i vode, zagađenje zraka, stil življenja, zdravstveno neprimjerena prehrana i drugo. Njegovo djelovanje odvija se unutar multidisciplinarnog tima.

Drugo veliko područje rada sanitarnog djelatnika je provođenje mjera nadzora i sanacije kao općih mjera sprečavanja zaraza. Te mjere provode sanitarni inspektorati i obuhvaćaju sanitarni nadzor nad živežnim namirnicama i sirovinama za proizvodnju živežnih namirnica, vodama i uređajima za snabdijevanje vodom za piće, dispozicijom otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, sanitarnim prilikama u javnim ustanovama i mjestima, lokalima, tržnicama, radnim prostorijama, uređajima i mjerama za sprečavanje štetnih utjecaja tehnološkog procesa proizvodnje na zdravstvene prilike u okolici tvornica ili radilišta, nad putovima i sredstvima javnog promete i drugo. Posao sanitarnog inspektora zasniva se na pravnoj sanitarnoj obvezi, s njom počinje i prestaje te se na taj način poslovi sanitarne inspekcije bitno razlikuju od poslova higijensko-epidemiološke ili ekološke službe.

Važnost ovog i ovakvog djelovanja kao i potrebu kvalitetnog obrazovanja sanitarnih inženjera istakla je i Svjetska zdravstvena organizacija u svojim preporukama i dokumentima što je vidljivo i iz slijedećeg citata: “Sanitarno inženjerstvo je područje u kojem su inženjerske djelatnosti učinkovitije od medicinskih u rješavanju javnozdravstvenih problema.”

1993. godine SZO donijela je dokument (WHO Global Strategy for Health and Environment, WHO, Geneva, 1993) u kojem su naglašene zdravstvene posljedice međuodnosa niza fizikalnih, kemijskih, bioloških i socijalnih čimbenika i stanovništva. U njemu se također ističe da u mnogim zemljama nema adekvatnih kadrova te da je potrebno poduzeti mjere za jačanje nacionalnih kapaciteta za razvitak kadrova potrebnih za uspostavljanje povoljnih odnosa okoliša, razvoja i zdravlja.

Temeljem Globalne strategije donesen je Akcijski plan za zdravlje i okoliš za Europu (Environmental Action Plan for Europe, WHO/EURO and CEC, Copenhagen, 1995). U ciljevima Plana osobito je naglašena potreba osiguravanja obrazovanja kompetentnih kadrova u brizi za zdrav okoliš na svim razinama, a posebno sanitarnih inženjera (, , ).

Uz SZO i Organizacija Ujedinjenih naroda za izobrazbu, znanost i kulturu (UNESCO) kroz svoje publikacije i preporuke, ističe važnost obrazovanja sanitarnih djelatnika i zastupljenost javnozdravstvenih sadržaja u nastavnim planovima i programima za ovaj profil stručnjaka. Važnost javnozdravstvene komponente u njihovu obrazovanju vidljiva je i kroz doneseni zaključak da se u formalnim međunarodnim oblicima obrazovanja ne priznaju oni programi koji tu komponentu ne sadrže. SZO naglašava obrazovanje sanitarnih djelatnika kao nužan dio razvoja zdravstvenih kadrova koji su integralna komponenta programa .

U Nacionalnom akcijskom planu za zdravlje i okoliš Republike Hrvatske, (NEHAP, 1996) naglašen je međuodnos čimbenika ljudskog okoliša i njihovih učinaka na zdravlje kao i potreba njihova poboljšanja. To su kvaliteta vode za piće, upravljanje otpadom i zaštita tla od onečišćenja, zdravstvena sigurnost hrane i živežnih namirnica, sprečavanje onečišćenja zraka uključujući smanjenje pušenja, briga za zdravlje na radnom mjestu, poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naseljima. Provedba mjera ovog plana dobrim dijelom uključuje i kompetentno obrazovane sanitarne djelatnike.

POVIJEST STUDIJA SANITARNOG INŽENJERSTVA NA ZDRAVSTVENOM VELEUČILIŠTU U ZAGREBU

Studij za visoko obrazovanje sanitarnih djelatnika, osnovan je 1966. godine, u isto vrijeme kada je osnovana Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare. Jedan od smjerova u Višoj školi bio je i smjer viših sanitarnih tehničara, tada jedini studij koji je obrazovao sanitarne djelatnike u Hrvatskoj. Voditelj studija bio je Prof. dr. sc. Tomislav Čvoriščec. U periodu od 1984. do 1996. godine smjer sanitarnih inženjera Više medicinske škole u Zagrebu djeluje u sklopu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do 1987. godine obrazuju se viši sanitarni tehničari, koji 1988. godine stječu naziv sanitarni inženjer. Od osnivanja do 1998. godine studij je trajao dvije godine, a prva generacija studenata trogodišnjeg studija upisuje se 1999. godine. Voditelj studija 80-tih godina bio je Prof. dr. sc. Vladimir Babuš, a 90-tih Prof. dr. sc. Fedor Valić. Instruktor studija od god. 1988. je mr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak, danas pročelnik katedre za tehnologiju namirnica. Od 2005. do 2006. godine voditelj studija je doc. dr. sc. Jasna Bošnir, a od 2006. godine voditelj dodiplomskog stručnog studija je mr. sc. Ana Mojsović. Studij sanitarnog inženjerstva danas je organiziran na nivou Katedri, čijim radom upravlja Pročelnik katedre. Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, u razdoblju od 1969. do 2005. godine, diplomiralo je 1033 sanitarnih inženjera.

Opće informacije

Nositelj studija

Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Naziv studija i stručni naziv
Specijalistički diplomski studij sanitarnog inženjerstva

Trajanje obrazovanja
2 godine ( IV semestra )

Uvjeti upisa
Završen stručni studij sanitarnog inženjerstva u trajanju od najmanje 3 godine ili završen četverogodišnji studij. Profesionalno iskustvo u području sanitarnog inženjerstva je prednost, a nije uvjet.

Opis zvanja i poslova

Opis zvanja i poslova

Znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u proizvodnji, preradi, pakiranju i distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane
(Higijena prehrambenih proizvoda, higijena prehrambenih pogona, ukazivanje na kritične točke i kontrola praćenja istih, u procesu proizvodnje, prerade i distribucije prehrambenih proizvoda, kontrola postupka rješavanja incidenata u proizvodnji i sljedljivosti proizvoda, poznavanje zakonske regulative iz tog područja.)

Znanja i vještine potrebne za rad u sklopu higijensko-epidemiološkog tima
(Prijavljivanje pojave bolesti, anketiranje oboljelih, uzorkovanje humanog materijala – brisevi, epidemiološki izvidi, izračunavanje epidemioloških stopa, provođenje preventivnih mjera, predlaganje protuepidemijskih mjera, te sudjelovanje u provođenju istih – timski rad s epidemiologom: higijensko epidemiološki pregled nad kontaktima prvoga reda i svim putnicima koji dolaze iz zemalja u kojima postoje karantenske bolesti, a po dojavi granične sanitarne inspekcije. Higijensko epidemiološka kontrola najvažnijih epidemioloških rizičnih mjesta i objekata: jaslice, dječji vrtići, osnovne i srednje škole, đački i studentski domovi, domovi umirovljenika, objekti društvene prehrane i zdravstvene ustanove. Epidemiološki izvid i epidemiološka anketa kod pojave zaraznih i nezaraznih bolesti.)

Znanja i vještine potrebne za rad u provođenju zdravstvenog odgoja osoba koje rade u proizvodnji ili prometu namirnica i predmeta opće uporabe
(Organizacija i provođenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanja.)

Znanja i vještine potrebne za provođenje upravnog postupka

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za mikrobiološko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe
(Postupci kultiviranja mikroorganizama, očitavanje i izrada analitičkih izvješća, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u proizvodnji i prometu istih.)

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za kemijsko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe
(Mjerenja parametara kvalitete, kemijske analize, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u proizvodnji i prometu.)

Znanja i vještine potrebne za ispitivanje energetske, prehrambene, mineralne i vitaminske vrijednosti obroka kod različitih dobnih skupina, te izrađivanje izbalansiranog jelovnika za iste
(U timskom radu s drugim strukama, praćenje stanja uhranjenosti pučanstva u smislu energetske opskrbljenosti kao i u smislu pojedinih prehrambenih deficita, posebno osjetljivijim skupinama pučanstva – djeca, žene, trudnice, starije osobe.)

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za mikrobiološko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju
(Postupci kultiviranja mikroorganizama, očitavanje i izrada analitičkih izvješća, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Uvođenje novih i unapređenje postojećih dijagnostičkih metoda, (terenski rad ili slično); praćenje, proučavanje i ocjenjivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti pitkih, otpadnih i površinskih voda, mora i voda za rekreaciju.)

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za kemijsko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora, te voda za rekreaciju
(Mjerenja parametara kvalitete, kemijske analize, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera, rad na terenu, praćenje, proučavanje i ocjenjivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti pitkih, otpadnih, površinskih voda, mora i voda za rekreaciju.)

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za ispitivanje otpada, tla, zraka i ekotoksikologiju
(Kemijske i mikrobiološke analize, mjerenja parametara kvalitete, kemijske analize, predlaganje, primjena i kontrola primjene preventivnih mjera. Procjena utjecaja pojedinih supstanci na biljne i životinjske vrste i okoliš, te izvođenje testova toksičnosti. Praćenje, ocjenjivanje, prevencija i korekcija čimbenika okoliša sa štetnim djelovanjem, sudjelovanje u aktivnostima u kojima se poboljšava kakvoća okoliša.)

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za sanitarnu tehniku
(Unutarnji nadzor vodocrpilišta, vodoopskrbnih objekata i uređaja, uređaja za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, sanacije terena, davanje stručnih mišljenja, izdavanje minimalnih tehničkih uvjeta.)

Znanja i vještine potrebne za proučavanje javnozdravstvenih problema i određivanje prioriteta, te rad na izradi programa zdravstvene zaštite pučanstva

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za humanu mikrobiologiju – poznavanje bakterioloških, viroloških, te parazitoloških pretraga
(Nasađivanje materijala, očitavanje rezultata kultivacije, uporaba suvremene dijagnostičke aparature. Timski rad sa stručnjacima drugih struka na otkrivanju i identifikaciji mikroorganizama iz bolesničkog materijala.)

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD)
(Organiziranje i vođenje poslova nabave, skladištenja, uporabe i zbrinjavanja DDD sredstava, usklađivanje radnog procesa i upotrijebljenih sredstava sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Planiranje i provedba DDD mjera, nadzor nad provođenjem mjera.)

Znanja i vještine potrebne za rad u proizvodnji, prometu, uporabi i zbrinjavanju otrova i drugih opasnih tvari

Znanja i vještine potrebne za rad u jedinicama za sterilizaciju
(Planiranje, organizacija, osiguravanje uvjeta rada, provođenje i kontrola.)

Znanja i vještine potrebne za provođenje i nadzor mjera higijensko-tehničke zaštite
(Provođenje svih mjera u radnoj okolini s ciljem ranog otkrivanja, evidentiranja i stalnog nadzora svih čimbenika (bioloških, fizikalno-mehaničkih i kemijskih) koji utječu ili mogu utjecati na higijenu radne okoline i uvjete rada, a time posredno ili neposredno ugrožavaju zdravlje radnika.
Stalno praćenje, te rano otkrivanje i evidencija svih negativnih utjecaja na higijenu radne okoline, uvjete rada i zdravlje radnika, bilo da se radi o:
a) biološkim čimbenicima (rad s potencijalno opasnim biološkim materijalom),
b) fizikalno-mehaničkim čimbenicima (rad s oštrim ili rotirajućim predmetima i strojevima, buka, vibracije, propuh, vlaga, visoka ili niska temperatura, ionizirajuće i neionizirajuće zračenje)
c) kemijskim čimbenicima (rad s opasnim kemijskim tvarima).
Predlaganje mjera zaštite i pomaganje u izboru odgovarajućih sredstava za osobnu zaštitu, te kontrola nošenja i pravilne uporabe preporučenih zaštitnih sredstava. Ukoliko su sastavni dio medicine rada (liječničkog tima) rade i na poslovima praćenja zdravstvenog statusa radnika, posebno na radnim mjestima visokog rizika.)

Znanja i vještine potrebne u provođenju i održavanju higijene na odjelima bolnica (centri za dijalizu, organizacija bolničkog tekstila radi sprečavanja intrahospitalnih infekcija, organizacija i transport hrane u bolnicama provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i po potrebi deratizacije tj. mjere sanitacije)

DJELOKRUG RADA

S obzirom na navedene poslove koje sanitarni djelatnik može obavljati svoje mjesto može naći u:

  1. državnoj upravi
    – sanitarna inspekcija
    – inspekcija zaštite okoliša
  2. javnozdrastvenom sektoru
    a) zavodi za javno zdravstvo:
    – epidemiološke službe (higijensko epidemiološki odjeli, centri za zdravstveni odgoj, jedinice za DDD)
    – službe za mikrobiologiju (laboratoriji za mikrobiološka, virološka i parazitološka ispitivanja)
    – službe za zdravstvenu ekologiju (laboratoriji za mikrobiološku i kemijsku analizu namirnica i predmeta opće uporabe te pitkih, površinskih, podzemnih i otpadnih voda, voda za rekreaciju, laboratorijima za otpad, tlo, zrak i ekotoksikologiju, jedinicama za sanitarnu tehniku)
    – služba za socijalnu medicinu
    b) bolnicama
    – jedinice za sterilizaciju
    – službe za provođenje sanitarnog nadzora u prostorijama za pripremu i čuvanje hranec) turizmu
    – hotelska naselja (nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode u bazenima, mora na plažama, nadzor nad skladištenjem, pripremom i prometom namirnica, vodom za piće, uređajima za klimatizaciju, dispozicijom otpadnih tvari)
  3. privatnom sektoru
    – privatna DDD poduzeća
    – poduzeća za pripremu hrane
    – privatni turistički objekti.

Ishodi učenja

  • Temeljiti praksu diplomiranog sanitarnog inženjera na trenutno postojećem znanju, teoriji i istraživanju i preuzeti obvezu i odgovornost za svoju praksu
  • Samostalno planirati, nadzirati, provoditi zdravstveni i sanitarni nadzor
  • Prikupljati, kritički procjenjivati i interpretirati zdravstveno-ekološke i sanitarno higijenske informacije, sukladno zakonskim propisima
  • Uočavati i definirati čimbenike okoline koji su potencijalno opasni za zdravlje pojedinca i zajednicu tj. uočavati i obavljati analize fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u svim medijima okoline, koji mogu ugroziti zdravlje stanovništva
  • Provoditi mikrobiološko i kemijsko  ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe i interpretirati dobivene rezultate
  • Provoditi mjere za sigurnost i higijenu hrane
  • Provoditi mikrobiološko i kemijsko ispitivanje pitkih, površinskih i otpadnih voda, mora te voda za rekreaciju i interpretirati dobivene rezultate
  • Predlagati mjere i rješenja za uklanjanje negativnih čimbenika u radnoj i životnoj okolini, kao i mjera za sanaciju nepovoljnih zdravstveno-ekoloških uvjeta
  • Provoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije, dezodorizacije i deratizacije (DDD)
  • Sudjelovati u procesima koji se tiču politike sustava zaštite okoliša i sustava zdravstvene zaštite
  • Sudjelovati u formiranju sustava zaštite okoliša i sustava zdravstvene zaštite
  • Proučavati javno-zdravstvene probleme i određivati prioritete te izraditi programe zdravstvene zaštite pučanstva
  • Izraditi normative i neprekidno pratiti učinkovitosti zaštite zdravlja ljudi
  • Utvrđivati postojanje nepovoljnih učinaka raznih industrijskih postrojenja te zahvata u okolišu na okoliš i ljudsko zdravlje
  • Sudjelovati u radu interdisciplinarnih zdravstvenih i higijensko epidemioloških timova i u njima stvoriti partnerski odnos, komunicirati, surađivati, i pregovarati
  • Provoditi zdravstveni odgoj osoba koje rade u proizvodnji ili prometu hrane i predmeta opće uporabe
  • Znati upravljati fizičkim, fiskalnim i ljudskim resursima
  • Sudjelovati u istraživanjima i upotrebljavati otkrića tih istraživanja
  • Preuzeti odgovornost po pitanju vlastitog dugogodišnjeg učenja i planirati razvoj vlastite profesionalne karijere
  • Obrazovati svoje vlastite kadrove: na razini stručnog studija sanitarnog inženjerstva, uključujući i znati mentorirati učenike i studente i izrađivati programe cjeloživotnog učenja

 

Ostale informacije

Mjesta održavanja nastave

Teoretska nastava

  1. Zdravstveno veleučilište Zagreb

Praktična nastava

  1. Zdravstveno veleučilište Zagreb
  2. Laboratoriji i praktikumi Sveučilišta u Zagrebu
  3. Laboratoriji i praktikumi ZZJZ grada Zagreba
  4. Laboratoriji i praktikumi HZJZ RH

Uvjeti i sredstva za održavanje nastave
Nastava će se održavati u predavaonicama, kabinetima, laboratorijima i praktikumima te laboratorijskim centrima u Zagrebu i okolici. Koristit će se multimedijski pristup u provođenju nastave. Studenti će posjećivati laboratorijske centre sa primjerenim standardima.

Načini praćenja uspješnosti izvođenja programa
Provodit će se evaluacija cjelokupnog nastavnog programa pomoću evaluacijskih upitnika koje će popuniti polaznici studija.

Uvjeti upisa u višu godinu

Za upis u drugu godinu studija potrebno je imati ostvareno 45 ECTS bodova.

Vrh stranice